• Search form

18.01.2011 | 18:01

Todosijević na 54. Bijenalu

Srbiju će predstavljati na 54. Bijenalu u Veneciji istaknuti beogradski konceptualni umetnik Dragoljub Raša Todosijević - projektom “Svetlost i tama simbola”.

Todosijević je izjavio ekskluzivno za SEEcult.org da će se na 54. Bijenalu predstaviti izložbom koju je podelio na tri međusobno zavisna dela, a u izvesnom smislu se može shvatiti u celini kao razuđeno aikonično umetničko delo.

Todosijević na 54. Bijenalu

Srbiju će predstavljati na 54. Bijenalu u Veneciji istaknuti beogradski konceptualni umetnik Dragoljub Raša Todosijević - projektom “Svetlost i tama simbola”.

Todosijević je izjavio ekskluzivno za SEEcult.org da će se na 54. Bijenalu predstaviti izložbom koju je podelio na tri međusobno zavisna dela, a u izvesnom smislu se može shvatiti u celini kao razuđeno aikonično umetničko delo.

Izložba obuhvata radove pod zajedničkim nazivom “Dnevnik”, instalacije, te fotografije koje su sažete retrospekcije Todosijevićevog rada u proteklih 40 godina - od performansa sa početka 70-ih do bilborda iz 90-ih i sa kraja prve decenije 21. veka.

Tema izložbe bi se, prema rečima Todosijevića, mogla u najgrubljim crtama zbiti na misao o svetlosti i o tami simbola, shvaćenih u metaforičkom smilsu.

Prema rečima Todosijevića, savremeni čovek, gledajući iz okruženja u kome se nalazi, često smatra da je njegovo shvatanje simbola ili da su njegova tumačenja simbola deo jedne čvrste i teško upitne tradicije koja u nepromenjenom obliku opstajava vekovima. To u samoj osnovi nije tačno, naveo je Todosijević, dodajući da se mnogi njegovi radovi temelje, najblaže rečeno, na provociranju dalje održivosti smisla uvreženih mišljenja.

Todosijević je izabran za nacionalni paviljon na 54. Bijenalu u Veneciji odlukom Komisije Ministarstva kulture Srbije, koju su činili profesorka Irina Subotić (predsednica), prof. Jerko Denegri, Zoran Todorović, Mrđan Bajić i Zoran Erić.

Producent izložbe je Muzej savremene umetnosti Vojvodine (MSUV), a komesar je direktor MSUV Živko Grozdanić Gera, dok je kustoskinja izložbe Sanja Kojić Mladenov.

Prvi deo izložbe odnosi se na rad, odnosno radove pod zajedničkim nazivom “Dnevnik”, koji je zbir 120 manjih radova često rađenih različitim materijalima, različitim koncepcijskim pristupima i različitih dimenzija. Svaki pojedinačni komad može biti izložen/čitan kao zasebna umetnička celina. Pritom je “Dnevnik” stalno dopunjavana ili narastajuća celina promenljive veličine i odnosa, a svaki pojedinačni komad je zaokruženo delo i zato to nisu skice, ali koncepcijski mogu prethoditi delu većih razmera.

Prema rečima Todosijevića, taj dnevnik smatra podjednako svojim podsetnikom ideja, ali i svedočenjem o svojim razmišljanjima.

Prva verzija “Dnevnika” bila je izložena u galeriji Remont u Beogradu, druga na retrospektivi Todosijevića u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, treća takođe na retrospektivnoj izložbi u Galeriji savremene umetnosti u Celju, četvrta na retrospektivnoj izložbi u Muzeju strane umetnosti u Sofiji, peta je prikazana na samostalnoj izložbi u galeriji Ozon u Beogradu, šesta verzija je bila na 50. Oktobarskom salonu u Beogradu, a sedma je predstavljena na nedavnoj izložbi “Srbija - najčešće postavljena pitanja” u galeriji Austrijskog kulturnog foruma u Njujorku.

Drugi deo Todosijevićeve izložbe na 54. Bijenalu činiće radovi pod nazivom “Instalacije”, koji su tehnički podeljeni na tri dela.

U prvoj grupi će biti radovi pozajmljeni iz postojećih umetničkih zbirki, zatim radovi koji su takođe već urađeni, ali dozvoljavaju proširenje, doradu ili dogradnju, poput rada “Skulptura” koji se sastoji iz pedesetak čajnika ispunjenih cementom, a pripada seriji radova kojima Todosijević konstantno raspravlja o nekim zatečenim shvatanjima umetnosti.

Izložbu čini i serija radova-instalacija pod zajedničkim nazivom “Gott liebt die Serben”, koji su, zapravo, rasprava o promenljivosti tumačenja simbola i uslovljenosti tih promena datim istorijskim prilikama.

“Izložiti danas u Evropi veliki crveni krug na beloj osnovi ne izaziva pažnju koliko bi taj isti crveni krug - zahvaljujući istorijskim prilikama tokom Drugog svetskog rata - bio očigledna provokacija i zbir nezadovoljstva ako bi bio izložen u Mandžuriji. Do pojave nemačkog nacizma kukasti krst je smatran arhaičnim simbolom predhrišćanskih civilizacija širom planete - od Egipta, Međurečja, antičke Grčke, Irske, Rima, Južne i Severne Amerike, Pacifika, Japana, Kine, Indonezije, Indije... Kao verski ili kao dekorativni element politeističkog sveta, koji je polako nestajao sa istorijske pozornice, niko nije obraćao pažnju na taj simbol. U trenutku kada je upotrebljen za potrebe identifikacije nacističke ideologije i posle svih strahota holokausta, naša percepcija tog simbola se menja mada se - istini za volju - njegova forma uopšte nije promenila”, naveo je Todosijević, koji je za celu seriju instalacija “Gott liebt die Serben” bio inspirisan Kurbeovom mističnom slikom “Umetnik u ateljeu” i ready-made radovima Marsela Dišana. Kod oba ta umetnika umetničko delo prvi put više ne emituje ideološki ili religiozni sadržaj, već njegovo značenje zavisi od samog posmatrača.

Izložbu na 54. Bijenalu činiće i serija “Instalacije klavira ili pianina”, čije su klavijature probodene štapovima za hodanje, a takođe su podređeni ideji koja, između ostalog, dovodi u pitanje smisao izraza “klasični materijali”. Probodeni klaviri nastali su od takozvanih klasičnih materijala, klasičnih instrumenata i arhajskih štapova koji simbolišu kako starost i nemoć, tako i patrijarhalnost, vođu, predvodnika, moć...

Treću grupu radova na izložbi čine dobro opremljene fotografije koje su neka vrsta istorijskog uvoda, predgovora ili sažete retrospekcije Todosijevićevog dolaska do instalacija, dnevnik, klavira, skulptura... Reč je o snimcima njegovih radova za koje pretpostavlja da su markantni oslonci njegovog umetničkog delovanja, koji su mu, kako je naveo, pomogli da danas stvara i bude to što jeste.

Koncepcijski gledano, reč je o snimcima Todosijevićevih performansa s početka 70-ih (Odluka kao umetnost, Pijenje vode, Was ist Kunst), bilborda iz 90-ih (Ubistvo, Serboranges, Cvet kanalizacije, Najbolje vino u Italiji, Umetnost je mrtva...) i bilborda sa kraja prve decenije 21. veka (Sutra je ponedeljak, Majka na prodaju, Uprkos ekonomskoj krizi...).

Todosijević pripada grupi umetnika koji su još krajem 60-ih i početkom 70-ih godina učinili radikalni otklon od ideologije i prakse socijalističkog modernizma i uključili se u nove tokove koji su tek nastajali i na svetskoj sceni.

Rođen 1945. godine u Beogradu, Todosijević je izlagao u prestižnim galerijama i muzejima širom sveta, a njegovi radovi su, između ostalog, otkupljeni za pariski Bobur, stokholmski Muset Modern, MSU u Kamamotou...

Između ostalog, dobitnik je nagrade Artslink za 2004. godinu u Njujorku i nagrade Emili Harvi fondacije iz Njujorka 2006. godine, koja se dodeljuje umetnicima povezanim sa pokretom Fluksus. Jedan je od dobitnika nagrade 50. Okobarskog salona u Beogradu, kao i Politikine nagrade za 2009. godinu, pored Marije Dragojlović.

Naredno, 54. Bijenale u Veneciji biće održano od 4. juna do 27. novembra, a umetnička direktorka Bice Curiger, švajcarska istoričarka umetnosti, kritičarka i kustoskinja, osmislila je centralnu izložbu na temu “ILLUMInations”.

Prema njenim rečima, ponekad se smatra da su nacionalni paviljoni anahronični, ali suprotno tome, oni mogu biti sredstvo koje nam pomaže da razmislimo o pitanju identiteta.

Nacionalni paviljoni mogu, u načelu, nositi ponešto od središnje teme Bijenala, ali identiteti i radovi izlagača u nacionalnim paviljonima nipošto ne smeju biti potisnut ili pak biti podređeni takozvanoj centralnoj temi. U izvesnim prilikama nacionalni paviljon može ostaviti utisak zastarele institucije naspram umetničkih pokreta ili difuznih strujanja koji imaju međunarodne razmere. Pa opet, svedoci smo, u dužim vremenskim razmacima, potiskivanja ili pak ponovnog naglašavanja značaja nacionalnog paviljona, navela je Bice Curiger.

Srbiju su na 53. Bijenalu u Veneciji 2009. godine predstavljali odvojenim projektima Zoran Todorović i Katarina Zdjelar.

Sajt Bijenala u Veneciji je www.labiennale.org

Todosijević je zastupljen i Galeriji umetnika Portala za kulturu jugoistočne Evrope SEEcult.org

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i