• Search form

13.10.2018 | 17:37

Retrospektiva nemirenja Ilije Šoškića

Retrospektiva nemirenja Ilije Šoškića

Retrospektivna izložba Ilije Šoškića “Akcione forme” u muzejima savremene umetnosti u Novom Sadu i Beogradu izazvala je veliko interesovanje već na uzastopnim otvaranjima 12. i 13. oktobra, a predstavlja prvi sveobuhvatan prikaz u regionu višedecenijske prakse tog po mnogo čemu jedinstvenog umetnika avangardnog i buntovničkog duha koji provejava kroz čitav njegov opus još od 70-ih.

Nepomirljivi duh Šoškić je izrazio i na otvaranju novosadskog segmenta izložbe 12. oktobra u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine (MSUV) simboličnim udarcem u zid ćuskijom koju je koristio i 1980. godine prilikom izvođenja jednog od svojih ikoničnih radova u Galeriji Marija Diakona u Rimu (Svijet je bogat, čovijek je siromašan).

“Pokušaću da postavim ćuskiju kao onda, doduše ne onako jako, jer sam pre deset meseci imao incident - jedan auto me je pokosio, ali napraviću simboličan gest”, rekao je Šoškić (84), jedan od prvih aktera novih umetničkih praksi na ovim prostorima, koji već decenijama živi i radi u Italiji, ali se stalno vraćao i na ove prostore, a trenutno je nastanjen u Splitu.

Novosadski deo izložbe “Akcione forme”, čiji su kustosi Nebojša Milenković iz MSUV i Zoran Erić iz MSUB, fokusiran je na radove sa telom i Šoškićevo radikalno levičarsko delovanje u javnoj sferi – rane performanse, akcije i žive slike (tableau vivant) koje je realizovao tokom prve polovine 70-ih u Italiji, ali i tokom čestih nastupa u Studentskom kulturnom centru u Beogradu. Ta faza Šoškićevog delovanja doživela je kulminaciju njegovim najradikalnijim i najpoznatijim radom “Maksimalna energija – minimalno vreme” (1975), performativnim gestom revolverskog pucnja u zid rimske galerije L’Attico, koja je u tom trenutku predstavljala jedan od najvažnijih centara svetske avangarde. Antipod tom činu bilo je kasnije Šoškićevo višegodišnje uzdržavanje od umetnosti i potpuna posvećenost motociklizmu, koja takođe otelovljuje još jedan od ključnih principa njegove umetničke i životne filozofije - princip neprekinutog kretanja i nomadizma.

U beogradskom delu postavke, otvorene 13. oktobra, akcenat je na konceptualnim celinama Sator, Trap i Paralele, kao i na pojedinačnim radovima svedenih, ali i kompleksnih geometrijskih formi, koji su proizvod Šoškićevog interesovanja za matematičke aksiome i probleme, kao i za filozofske postulate, čijem se istraživanju posvetio tokom 80-ih, nakon napuštanja radikalne, gerilske umetnosti.

Bivši jugoslovenski olimpijski reprezentativac i državni prvak u bacanju kladiva (1962), koji još drži cnogorski rekord u toj atletskoj disciplini, Šoškić se okrenuo umetnosti krajem 60-ih, kada je upisao beogradsku Akademiju i počeo da se druži u Studentskom kulturnom centru sa članovima neformalne grupe Šestoro i drugim umetnicima. Razočaran ishodom studentske pobune 1968. godine, odlučio je da napusti zemlju, a na putu ka Parizu, kao centru šezdesetosmaškog bunta, zadržao se u Bolonji, rodnom gradu Paola Pazolinija koji je bitno uticao na njega kao umetnika, kao i drugi burni događaji u Italiji u tom periodu, uključujući ubistvo Pazolinija (1975), kao i atentat na premijera Alda Mora (1978), koji su izvršile Crvene brigade. O učešću u tom radikalnom levičarskom pokretu, koji se nije libio ni od oružanih pljački da bi obezbedio hranu za najsiromašnije, Šoškić govori i u video intervjuu koji je deo novosadske postavke u Kino sali MSUV-a.

“Svet u kojem živimo može da bude bolje mesto - rečenica je neizgovorena, ali oživljena u slučaju Ilije Šoškića”, rekao je na otvaranju izložbe u MSUV Nebojša Milenković, ističući da su čitav život i umetnost Šoškića “slučaj nemirenja sa zatečenim stanjem i svetom u kojem živimo”, bilo da je u pitanju Šoškić kao sportista, ili kao  revolucionar, gerilac, levičar, motorista, ili neko ko odustaje od umetnosti, i neko ko se umetnosti iznova vraća.

“U svakom od tih različitih lica jednog istog čoveka susreće se poznata avangardistička jednačina, ideal da na kraju sam umetnik postane vlastita umetnost”, rekao je Milenković, ističući da je Šoškić “poslednji veliki jugoslovenski avangardista” i “umetnik kod koga se to da je umetnost jednako život može matematički izraziti”.

I Zoran Erić je istakao buntovnički duh Šoškića, koji provejava još od ’68. godine, ističući da mu je posebno drago što je baš njegova izložba prva u MSUB-u posle otvaranja tog muzeja nakon desetogodišnje pauze izložbom “Sekvence” u oktobru 2017.

“U jednom intervjuu dosta davno Šoškić je rekao da su muzeji mrtva mesta. Dodao bih da muzeji globalno postaju sve više mesta spektakla, postaju pejzaži moći…  Zato mi je lično bitno što je prva retrospektiva u MSUB-u nakon ‘Sekvenci” i otvaranja posle desetogodišnje rekonstrukcije upravo retrospektiva Ilije Šoškića u saradnji sa MSUV-om, jer to je taj beskompromisni stav, večiti buntovnički duh, duh ‘68 koji se nastavlja i provejava kroz čitav Ilijin opus…”, rekao je Erić i dodao da upravo prisustvo Šoškića sa ćuskijom još iz 80-ih čini “muzeje živim mestima”, oživljavajući i radikalne ideje koje su potekle iz jednog istorijskog vremena i ponovo ih materijalizujući. “To nas navodi da preispitujemo šta je danas uloga muzeja”, dodao je Erić, koji je sa Milenkovićem i koautor reprezentativnog kataloga izložbe “Akcione forme”.

Koegzistencija, performans, V Aprilski susreti, SKC, foto i video dokumentacija, 1975. - Akcione forme, MSUV

I v.d. direktor MSUB-a Slobodan Nakarada izuzetno je srećan što je upravo Šoškić prvi umetnik kome je priređena retrospektivna izložba u rekonstruisanom muzeju na Ušću, između ostalog i zato što je bio prvi umetnik koji je u MSUB-u izveo performans 1986. godine.

Nakarada je posebno zahvalio Šoškiću na ukazanom poverenju, s obzirom na njegov dobro poznat stav prema muzejima.

I direktor MSUV-a Radovan Jokić istakao je da Šoškića obeležava 50-godišnja neprestana borba i da bi naziv izložbe mogao da glasi i “kako preživeti slobodu”.

Navodeći značaj zida u Šoškićevom stvaralaštvu, te njegovo nemirenje sa statičnošću i sa velikim sistemima, Jokić je pozvao publiku i da napravi paralelu između vremena Šoškićeve radikalne umetničke prakse i današnjice koju, kako je rekao, obeležavaju mir, zatišje i uspavanost. Muzeji zato, kako je naglasio, moraju da održe taj buntovni duh.

“Mi smo prostor u kojem to ne sme da zaspi. Umetnost i sve što projektujemo i prezentujemo je upravo jedno stanje budnosti i nadam se da ćemo uspeti - i MSUB i MSUV, da vam konstantno pružamo neposredan, direktan doživljaj toga. Od toga žavisi i naš opstanak”, rekao je Jokić.

MSUV, otvaranje izložbe “Akcione forme”, 12.10.2018.

Retrospektiva Šoškića je, inače, prva zajednička izložba MSUB-a i MSUV-a, zasnovana na Protokolu o saradnji, a podrazumevala je i razmenu radova iz zbirki, pa je tako u MSUV-u predstavljen Šoškićev ikonični rad “Maksimalna energija – minimalno vreme” iz zbirke MSUB-a, a u MSUB-u je “Zigota” iz zbirke novosadskog muzeja, rad kojim je Šoškić učestvovao na izložbi u crnogorskom paviljonu na 54. Bijenalu u Veneciji 2011. godine (uz Marinu Abramović i Nataliju Vujošević).

MSUB, otvaranje izložbe “Akcione forme”, 13.10.2018.

Rođen u Dečanima 1935. godine, Šoškić je Umetničku školu završio u Herceg Novom, a studirao je na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu i na Umetničkoj akademiji u Bolonji (Accademia di belle arti), gde je živeo od 1969. do 1972. godine i prelaska u Rim.

Svetsku afirmaciju stekao je saradnjom sa legendarnom rimskom galerijom Atiko, gde je izlagao sa Janisom Kunelisom, Luiđijem Ontanijem, Mikelanđelom Pistoletom… O njemu su pisali poznati kritičari poput Emilija Vile, Akila Bonita Olive, Marija Diakona… Na mogućnost da se proslavi, Šoškić je odgovorio povlačenjem i hermetizmom, proglašavajući uzdržavanje od umetnosti svojom jedinom umetničkom delatnošću.

“Plašim se vulgarizacije svojih stanovišta, ubeđen sam tada da svakoj umetničkoj karijeri preti opasnost od korupcije. Na mogućnost vulgarizacije odgovaram hermetizmom”, izjavio je svojevremeno Šoškić, koji je izlagao na najznačajnijim međunarodnim i jugoslovenskim umetničkim manifestacijama (Bijenale u Veneciji, Trigon, Jugoslovenska dokumenta, Aprilski susreti…). Kao predavač je gostovao na najznačajnijim evropskim umetničkim akademijama (Diseldorf, Rim…).

Motociklizam - akcioni performans, život kao umetnost 70-ih i 80-ih - Akcione forme, MSUV

Ikarus (Vrabac na ramenu), 1973. Akcija za fotografiju, Komakio - Akcione forme, MSUV

Zid, 2015. Kontinuirani projekat - Akcione forme, MSUV

Maksimalna energija – minimalno vrijeme, performans, 1975. - Akcione forme, MSUV

PPP devet sati kasnije, akcija, kolor fotografija, 1975. Močvara u području Idroskala - Akcione forme, MSUV

Akcione forme, MSUB, otvaranje

SATOR, 1989-2018 - Akcione forme, MSUB
 
Sub Lucem, 2000, performans, instalacija - crkva Santa Maria in Punta, Budva, foto dokumentacija - Akcione forme, MSUB
 
Stella nautica, 1988, instalacija - Akcione forme, MSUB
 
 
Ikar, 1989, instalacija - Akcione forme, MSUB
 
Obelisk, 1986, objekat - Akcione forme, MSUB
 
 
Minut ćutanja / omaž Kejdžu, 1988, performans, Galerija SKC Beograd, foto dokumentacija - Akcione forme, MSUB
 
 
Bonsai, instalacija in situ - Akcione forme, MSUB

Izložba “Akcione forme” biće otvorena do 24. decembra.

*Foto: Vesna Milosavljević (SEEcult.org)

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i