• Search form

22.10.2017 | 23:23

Kad 1 postane 4…

Kad 1 postane 4…

Međunarodni sajam knjiga u Beogradu, čiji su počasni gosti zemlje nemačkog govornog područja, svečano je otvoren 22. oktobra porukama o opasnostima odumiranja malih jezika i nemačkom kao primeru za srpski i ostale jezike u regionu, nastale nakon raspada Jugoslavije.

Pred štandom Nemačke, Austrije, Švajcarske i Lihtenštajna, koje nastupaju pod sloganom “4 zemlje 1 jezik”, 62. Sajam knjiga otvorili su austrijski pisac Karl Markus Gaus i srpski akademik Miro Vuksanović, ali je njihove besede čuo znatno manji broj posetilaca nego što ih je bilo u susednoj glavnoj sajamskoj hali, u kojoj po veličini prostora koji zauzimaju dominiraju Laguna, Vukan i Evrođunti.

Gaus je ukazao da zajednički jezik nije ugrozio osobenosti svake od zemalja koje pripadaju nemačkom govornom području.

Navodeći da Nemačka, Švajcarska, Lihtenštajn i Austrija učestvuju u zajedničkoj istoriji, Gaus je rekao da istovremeno još od srednjeg veka imaju svoje osobenosti i vlastite tradicije, koje su doprinele da se ne samo kulturno-istorijski različito razvijaju.

“Nije uvek bilo tako, ali danas teško da bi iko doveo u pitanje tvrdnju da Austrija nije isto što i Nemačka ili da Lihtenštajn nije nemačka državica koja tek istorijskom nepravdom nije deo nekog većeg nemačkog carstva, kao što je i Švajcarska - Švajcarska, a ne nekakav ogranak Austrije ili još jedna neostvarena nemačka pokrajina”, rekao je Gaus.

Gaus je istakao i da savremena nemačka književnost može da zahvali za bogatstvo jezika upravo činjenici da ne postoji jedna obavezujuća i uzorna norma, već nekoliko različitih varijanti standardnog jezika. Razlike ipak nisu toliko velike da ne bi i dalјe bilo reči o jednom jeziku, rekao je Gaus i dodao da ne želi da Hrvatima, Bošnjacima, Crnogorcima i Srbima određuje da se drže onoga što se ranije nazivalo srpsko-hrvatskim.

“Razlike u zvučanju, rečniku ili rečeničnoj melodiji, nijanse izraza, taj čuveni lični stil – sve te stvari su od izuzetnog značaja za književnost, ali isto tako može biti pokušaja da se te razlike na ravni jezičke politike uvećaju i načine dublјim nego što jesu”, rekao je Gaus u ime zemalja nemačkog govornog područja, koje predstavljaju oko hiljadu naslova svojih savremenih pisaca, od kojih je oko 350 premijerno u Beogradu.

Gaus je podsetio i da je Vuk Stefanović Karadžić kao izbeglica u Beču postao jedan od najvećih evropskih intelektualaca 19. veka, koji je od dijalekata svoje domovine oblikovao srpski književni jezik, definisao pravopis, sastavio rečnik sa više od 27.000 odrednica i sakupio narodno stvaralaštvo koje je do tada prenoseno isklјučivo usmenim putem.

Uz Karadžića, Gaus je pomenuo “još jednog slobodnog duha s Balkana” – Petra Preradovića, na čijoj kući u Beču stoji zarđala tabla sa natpisom u znak sećanja na velikog hrvatskog pesnika, a malim slovima i izbledela napomena: “Postavila Jugoslovenska akademija nauka i umetnosti”.

“Karadžić, Srbin iz Marokanske ulice, i Preradović, Hrvat iz Mađarske ulice, upoznali su se u tom malom velikom svetu trećeg bečkog okruga i cenili prijatelјstvo onog drugog, što ima smisla, jer su obojica zapravo stremili ka istoj stvari – da kroz akademsko i umetničko bavlјenje jezicima izvedu Balkan iz istorijske usamlјenosti i uvedu ga u modernu”, istakao je Gaus i dodao da “nikog od nas nisu oblikovali samo jedna jedina nacionalna kultura ili regionalni identitet, kao što ni jezik u svakodnevnici i u umetnosti nema za cilј da odvoji jednu grupu od druge nego da se lјudi sporazumevaju i u rečima onog drugog otkriju sebe same”.

Otvarajući 62. Sajam knjiga, akademik Miro Vuksanović ukazao je u besedi na opasnost od izumiranja malih jezika, a zemlje nemačkog govornog područja naveo je kao primer koji treba slediti.

Konstatujući da je “srpski jezik mali”, te da su “i ostali s njim i od njega, još manji”, Vuksanović je rekao da je od 7.000 jezika, koliko ih u svetu ima, polovina u izumiranju ili u opasnosti da nestane.

“S njima će da potone u vreme mala vasiona misli i osećanja. Ostaće knjige, zapisi u kamenu, papiru i digitalnim oblicima, ćutlјivi kao smrt. Ponekad će ih čitati vernici starina. Tako će civilizacija jezika, a često to znači i celog naroda, da postane egzotično znanje nekoliko naučnika”, rekao je Vuksanović, ističući da je na srpskom jeziku nastala velika književnost, koja traje ceo milenijum, koja je imala “neponovlјivog narodnog pesnika i pripovedača i koja je imala i ima odlične pisce”.

“Srpski književni i narodni jezik okuplja oko 500.000 reči, ali srpska mala naselja, planinska naročito, odavno čile. Porodice u gradovima najčešće dobijaju po jedno dete, ako im krevetiće nisu zauzeli kućni ljubimci. Darovita mladež čeka da ode u veću i razvijeniju zemlju. Dosta njih lakše i govori i piše na sadašnjem vodećem jeziku, nego na maternjem. Pod istom senkom je čitava stara Evropa”, ocenio je Vuksanović.

“Na ovom međunarodnom Sajmu knjiga iz svih oblasti nauke i umetnosti, u halama gde se priželjkuje pola miliona lјudi u sedam dana, u dobu kad bar jedan jezik izgubimo u toliko vremena, naši su posebni gosti četiri zemlјe i jedan jezik. Kod njih je 4 postalo 1”, rekao je Vuksanović, dodajući da “zato može biti da oni, naročito najveći među njima, bolje od nas znaju kako smo od jedne zemlje dobili nekolike još nezavršenim načinom, a kako umesto jednog jezika četiri”.

“I bolje od nas vide da će srpski jezik sa svojim savršenim pismom koje sami zapostavljamo, sa ukupnom književnošću i nasleđem na srpskom izrazu, kazano merom istorijskom, vrlo brzo da uđe u zonu iščezavanja. Zato je potrebno da od njih i od drugih učimo kako se štiti vlastiti jezik i sve što on tvori”, rekao je Vuksanović.

Vuksanović je naveo i nekoliko primera nekomunikacije ljudi sa istog govornog područja, polazeći od stava da je srpski bio “temeljni jezik”.

“Nedavno su svetski listovi preneli vest o dvojici ljudi koji jedini znaju svoj jezik ajapaneko. Oni ne razgovaraju, nemaju o čemu. Potom je neko javio da u seocetu u kanjonu čiste reke kraj pravoslavnog manastira žive dve osamljene žene. Ne razgovaraju. Muževi su im poginuli na suprotnim stranama u ratu. Onamo gde je bilo sedište jedne od srednjovekovnih srpskih zemalja, i gde nastaje srpska reka koja šezdesetak godina protiče kroz svetsku književnost, u zimskim mesecima žive dve osobe, brat i sestra. Ne razgovaraju. Brat je svoj jezik nazvao crnogorskim, sestra nije ostavila svoj srpski, kojim su govorili njihovi preci i roditelji. Na drugoj obali su dve kuće. U jednoj je čovek koji kaže da govori bosanski, u drugoj je starica čiji je jezik hrvatski. Oni su vršnjaci sa bratom i sestrom na drugoj obali i sa ženama u kanjonu. Kada su zajedno išli u školu, učili su iz istih knjiga. U njima je temeljni jezik bio srpski. Njihovi književnici su pisali istim jezikom. Sada su razvrstani u 4 književnosti sa 4 imena na 4 jezika u 4 zemlje. Jedan je postao četiri”, naveo je Vuksanović.

“Upazili smo primer dva čoveka čiji je umrli jezik ajapaneko, zato sam to ime posrbio i oživeo svoje obraćanje – a ja pa neko, čuli smo o ćutnji dve zavađene žene iz srpskog manastira, razumeli smo da brat i sestra mogu da budu dve nacije, ne govorimo susedima da je naša reč njihova, gledamo kako su nam nekadašnja imanja obrasla trnjem, pominjemo pesnikovu tvrdnju da manji potok u veći uvire i na uviru gubi svoje ime, sve čujemo i vidimo, ali ne umemo uvek to da tumačimo”, dodao je Vuksanović, koji je proglasio 62. Sajam knjiga otvorenim ocenom da je ta manifestacija “savršena opšta smotra odbrane jezika - kao knjiga otvorena za čitanje, što je njen jedini život”.

Otvaranju 62. Sajma knjiga prisustvovali su i gradska sekretarka za kulturu Ivona Jevtić, predstavnici diplomatskog kora zemalјa počasnog gosta, izdavači i posetioci, a u okviru svečanog otvaranja, nastupili su i Braća Teofilović.

Ambasadori Nemačke, Austrije i Švajcarske Aksel Ditman, Johanes Ajgner i Filip Ge, kao i princ Stefan od Lihtenštajna, predstaviće svoje zemlje i kulturu 23. oktobra, u okviru progama “Neobična geografija”, zajedno sa nagrađivanim piscem i bivšim ambasadorom Srbije u Beču Draganom Velikićem.

Među gostima 62. Sajma knjiga je nobelovka Herta Miler, koja će 23. oktobra u Jugoslovenskom dramskom pozorištu održati predavanje.

Kao gosti su najavljeni i Marsel Bajer, Vladimir Kaminer, Jan Vagner, Folker Kučer, Ingo Šulce, Arno Kameniš, Dana Grigorča, Melinda Nađ Abonji, Jonas Lišer, Tereza Preauer, Valentin Grebner, Luc Ratenov i Katrin Regla.

Kroz različite programe Sajam će obeležiti i 800 godina od krunisanja Stefana Prvovenčanog, 250 godina od rođenja Filipa Višnjića, 125 Ive Andrića, 150 godina od smrti Šarla Bodlera, vek od smrti Vladislava Petkovića Disa i Milutina Bojića, 170 godina Nјegoševog "Gorskog vijenca", 50 godina od izdavanja romana "Sto godina samoće" Gabrijela Garsije Markesa i romana "Derviš i smrt" Meše Selimovića.

Cena pojedinačnih ulaznica je 250 dinara, a za grupne posete 150 dinara.

Sajt Sajma je sajamknjiga.rs, a program se nalazi i u Kalendaru portala SEEcult.org, odnosno u prilogu (pdf)

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i