Predstava o kontroverznom životu Adolfa Hitlera, nastala prema motivima “Mein Kampf” Georgea Taborija, slavnog dramatičara jevrejskog porekla, premijerno će biti izvedena 6. maja u Zagrebacckom kazalištu lutaka (ZKM), u režiji nagradjivanog i svestranog Zlatka Boureka, koji će tim delom proslaviti 80. godišnjicu života obeleženog lutkarskom umetnošću.

Predstava "Jedini neuspjeh Adolfa H." prva je predstava Kazališta nakaza, kojom će biti otvorena večernja scena ZKL-a.

Predstava je nastala prema predlošku Taborija, koji se u toj crnohumornoj groteski bavi zamršenim pitanjima u vezi sa nacističkom Nemačkom, ali su relevantna i za druga teška istorijska razdoblja, saopštio je ZKL.

Iz obimnog Taborijevog teksta, punog ironije i crnog humora, u kojem se ispituju istorijske liccnosti sa njihovim istinskim osobinama, ali u zamišljenim situacijama, te time dovode u pitanje naše ustaljene predstave o njima, Bourek je odabrao Hitlerov odlazak na prijemni ispit na Umetničkoj akademiji u Beču. Tu su upleteni i drugi motivi, posebno razgovori o smrti i ljubavi, tanatos i eros...

Predstava je likovno i scenski karakteristična za stil Boureka - glumci sede na kolicima, takozvanim “guzovozima”, i pred sobom nose lutke kojima daju žive ruke i noge. Takve lutke zbog svoje groteskne pojave pripadaju “kazalištu nakaza”. Ta groteska logičan je nastavak duge i plodonosne karijere lutkarskog stvaralaštva Boureka, akademika, scenografa, kostimografa, vajara, slikara, pozorišnog i filmskog reditelja, koji je celokupnim opusom zadužio i obeležio hrvatsko lutkarstvo, istakao je ZKL.

U predstavi “Jedini neuspjeh Adolfa H.”, ccija je pretpremijera 5. maja, igraju Đuro Roić, Mladen Čutura, Žarko Savić i Branko Smiljanić.

Reditelj Bourek osmislio je i figure, a za njihovu realizaciju zaslužna je Gordana Krebelj. kompozitor i muziccki saradnik je Davor Rocco, scenograf je Miljenko Sekulić, a izvorni tekst preveo je Nikica Petrak.

Tabori (1914-2007) je pisac mađarskog porekla, rođen u Budimpešti 1914. u jevrejskoj porodici, koji je živeo i radio najviše u Engleskoj, Americi i Nemačkoj, pišući najccešće na engleskom jeziku. Godinama je radio u Holivudu kao scenarista i romanopisac, a za boravka u SAD upoznao je Bertolta Brehta koji je na njega ostvario veliki uticaj, pa je pocceo da se bavi pozorištem i osnovao sopstveni teatar.

Postigao je velik uspeh u Nemačkoj i Beču, postavši slavan po intrigantnim scenskim tehnikama i crnom humoru. Premda mu je otac stradao u Aušvicu, a ostatak porodice bio prisiljen na progonstvo, Tabori se nikada nije predao, niti odustao od bavljenja teškim i osetljivim temama na sebi svojstven način.

Svestrani Bourek diplomirao je 1955. na Akademiji za primenjene umetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Koste Angeli Radovanija, a u okviru studija je izlagao enterijersku skulpturu na Trijenalu u Milanu. Istovremeno se bavio i slikarstvom, grafikom, grafičkim rešenjima plakata...

Samostalno je izlagao u Njujorku, Dubrovniku, Varaždinu, Zagrebu.., učestvujući na brojnim grupnim izložbama u zemlji i inozemstvu - Zagrebu, Ljubljani, Veneciji, Budimpešti, Rimu, Atini, Karakasu...

Koautor je i autor brojnih crtanih filmova (Kovačev šegrt, Videl sam daljine meglene i kalne, Bećarac, Kapetan Arbanas Marko, Mačka, Školovanje, Ručak...), a režiser je i scenarista i tri igrana filma (Cirkus Rex, Crvenkapica i Ventrilokvist).

Čest je gost kao scenograf i kostimograf na pozorišnim scenama u Nemačkoj, gde je ostvario niz uspešnih ostvarenja, posebno u Berlinu, a u Hrvatskoj na Dubrovačkim letnim igrama, Marulovim danima, u zagrebačkom ITD-u, ZKM-u, Dramskom kazalištu Gavella, HNK-u, kao i u osječkom HNK-u i Dječjem kazalištu.

Od 2002. godine član je saradnik likovnog odseka HAZU.

Dobitnik je niza nagrada, među kojima su Odlikovanje reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića 1996. godine, nagrada Vladimir Nazor za životno delo 2005. i Premia alla carirera u Italiji 2007.

Sajt ZKL-a je www.zkl.hr

(SEEcult.org)