• Search form

03.03.2013 | 16:06

Duboki ožiljci odrastanja

Duboki ožiljci odrastanja

CRITICIZE THIS! „Grebanje, ili kako se ubila moja baka“, Tanja Šljivar, režija: Selma Spahić, Bosansko narodno pozorište Zenica/Bitef teatar-Hartefakt  (Beograd), premijera: 7. septembar 2012. (Zenica), 11. oktobar 2012. (Beograd)

Piše: Tamara Baračkov

U svojoj nagrađivanoj diplomskoj drami "Grebanje, ili kako se ubila moja baka" mlada autorka Tanja Šljivar problematizuje nasilje i agresiju kod dece, rušeći stereotip o dečjoj naivnosti, istražujući tako uzroke njihovog ponašanja u ratnim razaranjima i porodičnim problemima.

Tokom priprema za školsku priredbu posvećenu postavljanju rampe za učenika sa invaliditetom, Maja, primorana da se sa ocem, švercerom oružja, preseli u Nemačku, oprašta se od svojih drugova snimajući njihove poslednje zajedničke trenutke, dok još uvek pati zbog samoubistva bake. Nije slučajno što autorka radnju komada smešta u 2000. godinu, prelomno vreme kada tenzija zbog ratova i raspada države polako jenjava, narod optimistično očekuje oporavak i bolje životne prilike, ali posledice 90-ih se i te kako osećaju, a obrazovni sistem ima ključnu ulogu u plasiranju nacionalističkih uverenja i podgrevanju netrpeljivosti među mladima.

Junaci Šljivarove su pakosni i prkosni, zastrašujuće brutalni, ali izrazito ranjivi i nesrećni. Tanja Šljivar ne želi da samo konstatuje problem agresije kod mladih danas, oni su kao takvi, izraz života u Bosni - deca su jasna slika društvenih prilika u državi koja pokušava da se oporavi od dugogodišnje izolacije i siromaštva. Važan motiv ovog dramskog teksta je bol - ispitivanje granica izdržljivosti, sposobnost pojedinca da svesno bol nanese ne samo drugima već i sebi samom. Za njih je to jedino osećanje koje prepoznaju, dokaz života i način međusobnog razumevanja i identifikacije.

Moglo bi se reći da rediteljka Selma Spahić, nakon "Hipermnezije", "Grebanjem" nastavlja istraživanje problematičnih porodičnih odnosa i pitanje odrastanja na prostoru bivše SFRJ, uz jasan društveno-politički kontekst koji nije u prvom planu, ali je svakako prisutan i primetan.

Odluka rediteljke da radnju predstave smesti u prostor fiskulturne sale može se tumačiti na nekoliko načina - pre svega, za mnoge osnovce upravo je sala za fizičko bila mesto održavanja većine priredbi i proslava, dok u sredini u kakavoj žive junaci "Grebanja" ona svojom pojavom, dotrajalim ubuđalim zidovima, podseća na ratno vreme kada je u ovakvim salama bila smeštena vojska, pravljeni logori, ne bi li kasnije, postale skloništa za izbeglice. Naravno, sama sala kao centralno mesto rekreacije, negovanja i razvoja zdravlja deteta, ironično, asocira baš na fizički bol - padanje, udarce i povrede. Tokom predstave, na zidu se, u nekoliko navrata projektuje Majin video, sa kadrovima dečje igre i zabave inspirisane ratnim prizorima - od trijumfalnog mahanja oružjem Majinog tate, do nemilosrdnog udaranja i mučenja invalida Koste.

Spahićeva u svojoj režiji uspeva da postigne fine nijanse u postavljanju plastičnih likova Šljivarove. Oni jesu duboko uznemirujući zbog svoje bezobzirnosti i okrutnosti, pa opet gledalac prema svakom od njih oseća simpatiju, saoseća se sa njihovim načinom života, postaju mu dragi, jer koliko god se trudili da sakriju svoju osetljivost i fragilnost, njihova ranjivost i nesreća izlaze na površinu.

Glumci postižu adekvatan balans između poetičnih monologa i strašnih realističnih školskih odnosa. Lana Delić Maju igra kao dosta snažnu i agresivnu devojčicu, na samom početku neuspevajući da uspostavi ravnotežu između te stamenosti i unutrašnje osetljivosti, istinske patnje usled tragičnog gubitka bake i očeve odluke da napuste Bosnu. Ti prelazi glavne glumice u prvim scenama nisu bili na pravi način razvijani, već dosta nagli i preterani. Glumica je, što povišenim tonom, što izraženim grimasama, gotovo „gazeći“, potiskivala slojevitost i suptilnost koju njen lik nosi. Ipak, vrlo brzo Delićeva je uspela da nađe pravu meru i zaista, bez naglih i preteranih sredstava, predstavi kompleksan i zahtevan lik deteta naviklog da živi okruženo heklerima i ručnim bombama.

U ovoj praizvedbi "Grebanja" primetna je intervencija na liku Učitelja koji je u režiji Selme Spahić - žena. Učiteljica Fahete Salihbegović-Avdagić postavljena je kao naizgled topla i srdačna, ali licemerna i nezainteresovana samodopadljiva žena, pravi predstavnik „sveta odraslih“ koji ne mari ni za kakve dečje probleme i konflikte, već se trudi da plasira konstruisanu sliku sloge i ljubavi u razredu, duboko i ozbiljno oštećenoj zajednici.

Opasnost kod postavljanja na scenu likova sa invaliditetom nalazi se u činjenici da oni vrlo lako mogu skliznuti u sterotip i jednodimenzionalnost, te tako biti samo u funkciji izazivanja sažaljenja kod publike. Međutim, u predstavi "Grebanje" Nusmir Muharemović Kostu, dečka u kolicima, igra kao dete koje želi da se, uprkos šikaniranju i brutalnom ophođenju ostalih đaka, uklopi i bude prihvaćen, spreman da se i sam povređuje ne bi li tako osetio da je deo grupe. U prostoru sale za fizičko, ispunjenom odskočni daskama, gredama i razbojima, čak je i vizuelno naznačeno da za nekog „drugačijeg“ nema mesta.

Spahićeva fino gradira sukob među decom, koji će u punoj snazi eksalirati pred sam početak priredbe, kulminacijom brutalnog iživljavanja nad Kostom, tenzičnim pucanjem balona, uz citiranje omiljenih roditeljskih fraza o uništavanju organa („poješćeš mi džigericu“), sve do trijumfalnog „vešanja“ kolica, daleko od domašaja dečaka.

Bez zalaženja u političku pozadinu rata i ideološke sukobe, bez nepotrebnih i toliko puta pocrtavanih teza o pitanju žrtava i počinioca, "Grebanje" kroz priču o odrastanju, odlascima i ličnim gubitcima, uspešno istražuje zastrašujuće odnose dece, nalazeći uzroke u nesređenim porodičnim odnosima i intimnim traumama.

*Tekst je nastao u sklopu projekta Criticize This! koji organizuju Kulturtreger i Kurziv iz Hrvatske, SEEcult.org i Beton iz Srbije, te Plima iz Crne Gore. Projekat se realizuje u sklopu programa "Kultura 2007-2013" Evropske komisije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost organizatora projekta Criticize This! i ni na koji način se ne može smatrati da odražava gledišta Evropske unije.

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i