Vesti

Srebrni lav Joleru, posveta učesnicima protesta u Srbiji

11. maj 2025.
SEEcult.org
Foto: Jacopo Salvi/LaBiennaleDiVenezia

Profesor Akademije umetnosti Univerziteta u Novom Sadu i suosnivač Share fondacije Vladan Joler osvojio je Srebrnog lava 19. Bijenala arhitekture u Veneciji, kao koautor projekta “Calculating Empires”, monumentalne vizuelizacija istorije tehnologije i moći, a to priznanje posvetio je studentima, kolegama i svim građanima u Srbiji koji su “ustali protiv korumpiranog i kriminalnog režima”.

Joler je nagrađen sa profesorkom i istraživačicom Kejt Kroford (Kate Crawford) za rad predstavljen na centralnoj izložbi 19. Bijenala arhitekture, koje je otvoreno svečano 10. maja dodelom nagrada prema odluci međunarodnog žirija na čelu sa Hansom Ulrihom Obristom (Ulrich). Do kraja novembra centralna izložba predstavlja više od 300 radova oko 760 učesnika koji istražuju ulogu i odnos arhitekture prema klimatskim promenama, migracijama i veštačkim oblicima inteligencije, objedinjene temom “Inteligencije. Prirodna. Veštačka. Kolektivna” umetničkog direktora Karla Ratija (Carl Ratti).

Zlatni lav na centralnoj izložbi dodeljen je američkom studiju Diller Scofidio + Renfro za projekat “Canal Café, a osim Srebrnog lava za Jolera i Kejt Kroford za “obećavajuće učešće”, dodeljena su i dva specijalna priznanja autorima projekata “Alternative Urbanism: The Self-Organized Markets of Lagos” (Tosin Oshinowo, Oshinowo Studio) i “Elephant Chapel” (Boonserm Premthada).

Zlatnog lava za najbolji nacionalni paviljon dobio je Bahrein za izložbu “Heatwave”, a specijalna priznanja mežu ukupno 66 nacionalnih učesnika, dodeljena su Vatikanu za projekat “Opera aperta” i Velikoj Britaniji za “GBR: Geology of Britannic Repair”.

Vladan Joler posvetio je prestižno priznanje “svim studentima i aktivistima koji su trenutno u zatvoru u Srbiji ili u prinudnom egzilu”, kao i svim “studentima, profesorima i građanima koji su žrtve policijske brutalnosti, fizičkog i psihološkog zlostavljanja, targetiranog nadzora, zastrašivanja i kampanje blaćenja, koje organizuje režima”, te “ljudima koji su izgubili život pod nadstrešnicom renovirane železničke stanice u Novom Sadu, događaju koji je pokrenuo masovne antivladine proteste”.

Joler je pozvao sve arhitekte, inženjere, urbaniste, umetnike i članove akademske zajednice da ne sarađuju sa nepravednim i korumpiranim režimima u svetu, niti sa političarima i kompanijama koji učestvuju u praksama eksploatacije zarad profita, moći i kontrole, saopštila je Share fondacija.

“Ovo nije samo poziv na bojkot, već otvoreni poziv da se ponovo promisle i ponovo zamisle novi društveni, politički i ekonomski sistemi”, poručio je Joler, čija dela, poput Anatomy of an AI System (2018) i Facebook Algorithmic Factory (2016), razotkrivaju složene mreže eksploatacije koje su u osnovi tehnologija u svakodnevnoj upotrebi. Njegovi radovi nalaze se u stalnim postavkama muzeja kao što su njujorški Muzej moderne umetnosti (MoMA) i Viktorija i Albert u Londonu, a nedavno je objavio i knjigu Black Box Cartography o nevidljivim strukturama savremenog digitalnog sveta.

Nagrađeni projekat “Calculating Empires: A Genealogy of Technology and Power Since 1500” čini vidljivom inače nevidiljivu genealogiju i zajedničku evoluciju tehnologije i vlasti, ne samo u prostoru već i u vremenu, naveo je predsednik žirija Hans Ulrih Obrist, uticajni švajcarski kustos, kritičar i istoričar umetnosti, umetnički direktor Serpentine galerije u Londonu.

Danas je više nego ikada, kako je naglasio Olbrist, važno razumevanje isprepletenosti moći i tehnologije, kolonijalizma i automatizacije.

“Ovaj izvanredni dijagram pomaže nam da bolje razumemo našu sadašnjost i izgradimo alternativnu budućnost”, istakao je Olbrist, koji je odlučivao o dobitnicima nagrada sa višom kustoskinjom Odeljenja za arhitekturu i dizajn i direktorkom sektora za istraživanje i razvoj u MoMA Paolom Antoneli (Antonelli) i južnoafričkom arhitektkinjom, predavačicom i kustoskinjom Mfo Macipa (Mpho Matsipa).

Projekat “Calculating Empires” vizuelni manifest dug 24 metra, koji prati 500 godina razvoja sistema kontrole potpomognutih tehnologijom – od imperijalne dominacije do savremene veštačke inteligencije. Ta monumentalna vizualizacija istraživanja i dizajna otkriva kako su sistemi merenja, računanja i arhitekture vekovima korišćeni za oblikovanje i upravljanje telima, granicama, obrazovanjem, energijom i biosferom.

Postavljajući spektakl savremenog razvoja veštačke inteligencije u kontekst viševekovne istorije, “Calculating Empires” pokazuje kako su imperije koristile tehnologiju za centralizaciju moći. Kroz stotine precizno ručno izrađenih ilustracija i tekstova, mapirana je evolucija uređaja, infrastruktura i računarskih arhitektura, koja otkriva duboku povezanost tehničkih i društvenih sistema.

Rad poziva publiku da iznova razmisli o sveprisutnoj moći veštačke inteligencije danas, razumevajući istorijske tokove koji su doveli do njenog uspona – i strukturne sile koje i dalje oblikuju savremeni svet.

Inovativan pristup projekta “Calculating Empires” u ispitivanju odnosa tehnologije i moći tokom poslednjih pet vekova, do sada je nagrađen Velikom nagradom Evropske komisije za umetničko istraživanje u oblasti nauke, tehnologije i umetnosti (S+T+ARTS Prize) za 2024. “Calculating Empires” osvojio je 2024. godine i Međunarodnu nagradu Fondacije Boghossian, koja odaje priznanje umetnicima čiji rad doprinosi boljem razumevanju među kulturama, a prikazan je i u Fondaciji Prada u Milanu od novembra 2023. do januara 2024. godine, gde je naišao na izuzetne kritike zbog dubinskog istraživanja istorijskih korena savremenih tehnoloških sistema.

(SEEcult.org)

Tagovi