Roman “NGDL” Marinka Arsića Ivkova, u izdanju Niškog kulturnog centra, nagrađen je NIN-ovom nagradom za 2024. godinu, saopštio je 27. januara žiri, koji je odlučio većinom glasova.
Žiri na čelu sa Aleksandrom Jerkovom razmotrio je u najužem izboru i romane “Lutam sad mrtav svetom” Borivoja Gerzića (Rende) i “Limeni lijes za Zaimović Zejnu” (Kosmos) Muharema Bazdulja, koji su dobili po jedan glas, a u konkurenciji je bio i roman “Duž oštrog noža leti ptica” Tanje Stupar Trifunović (Laguna).
Za Gerzićev roman glasala je Tamara Mitrović, a za Bazduljev Vladimir Gvozden, dok su Jerkov, Mladen Vesković i Adrijana Marčetić bili za roman Arsića Ivkova, saopšteno je novinarima u Kolarčevoj zadužbini.
Ovaj roman "već u svom neobičnom naslovu (iza kojeg se krije poruka "Ne daj golubu da leti") traži da se promeni perspektiva iz koje se umetnički oblikuje istorijska građa iz 90-ih godina prošlog veka. Osnovni poetički ugao ovog romana pripada dugoj tradiciji komičnih romana, kakvih je inače u srpskoj književnosti bilo malo. Elementima vedrog humora, a ne crnohumorno, kao u nekoliko zapaženih romana prethodnih godina, sa smislom za cinizam i sarkazam, ponekad urnebesno, groteskno, ovaj roman donosi još jedan važan aspekt savremene srpske književnosti“, obrazložio je žiri.

Jerkov je naglasio da je odluka doneta posle duže rasprave, jer je reč "o delima ujednačenih umetničkih kvaliteta“, kao i da je ove godine bilo više dela istaknutih pisaca i ranijih dobitnika, kao i prvih romana koji zavređuju pažnju, te da je ukupna produkcija bolja nego nekih ranijih godina.
"U istoriji književnosti postoji nit koja se razvija od antike do naših dana, a koju bismo nazvali komični roman, ali se takvi u srpskoj književnosti na prste mogu nabrojati. Ova komponenta vedrog humora i odnosa prema nasleđu 90-ih nam je dragocena, proširuje paletu i odudara od mračnog talasa, u kojem smo imali istaknute romane naših značajnih pisaca. Ovo je novi kvalitet“, istakao je Jerkov.
Prema njegovim rečima, nagrađena knjiga je "šaljiva, interesantna, prati dugu istoriju servantesovskog i gogoljevskog pripovedanja i nalazi lepu i uspelu metaforu sa golubom, kao simbolom mira“.
"To je roman putovanja i potrage, roman jednog pikara, lutalice i roman u dijalogu između književne imaginacije i humornog odsustva volje da razumete sve što se na ovom svetu događa i što ne želite da prihvatite“, izjavio je Jerkov.

Tamara Mitrović je čestitala Ivkovu, kao i svim finalistima, dodajući da se za razliku od tri autora koji se bave ratnom tematikom, Gerzić, za koga se ona opredelila, bavi pitanjima života i smrti.
"Nadam se da naša odluka može da se čuje i na Autokomandi i svuda. Svesni smo trenutka u kojem dodeljujemo ovu nagradu. Između ostalog, naš izbor je osenčen time. Ja dolazim iz Doma kulture Studentski grad, jutros su odande krenuli traktori praćeni studentima“, rekla je Tamara Mitrović povodom 24-časovne studentske blokade Autokoande, što je pozdravljeno aplauzom.
Vladimir Gvozden je podsetio da je u konkurenciji bilo gotovo 200 romana.
"Četiri romana iz najužeg izbora vrlo su vredna dela i mogu da ih preporučim svima. Moje opredeljenje za roman Bazdulja obrazložio sam u tekstu u NIN-u. Roman koji je nagrađen je drugačiji, neobičan. To je dubinski parodična priča koja nas vodi kroz prostore koji su nam bliski, ali u romanu postaju oneobičeni i zanimljivi“, rekao je Gvozden.
Adrijana Marčetić je takođe rekla da su svi romani u finalu podsticajni, a međusobno različiti i da nije bilo lako odlučiti se.
"NDGL“ je "vrlo zabavna, dobro napisana knjiga. Može se čitati na više različitih nivoa i svakako će naći svoju publiku“, izjavila je Adrijana Marčetić.
Mladen Vesković je istakao da je nagrada zasluženo otišla Ivkovu, „autoru čiji je rad već decenijama značajan, možda ne dovoljno vidljiv u srpskoj književnosti“.
"Ovom nagradom stavljamo fokus na sve što je Ivkov do sada napisao“, rekao je Vesković, dodajući da sve četiri knjige iz najužeg izbora „zavređuju pažnju, nijanse su odlučivale o konačnom ishodu“.
Marinko Arsić Ivkov je izjavio da je iznenađen.
"Ja sam stvarno iznenađen. Pre pola sata sam saznao. Trebalo mi je vremena da se spremim i dođem. Izvinite što ste čekali. Hvala žiriju i hvala NIN-u“, dodao je.
"Ovo je na neki način i nagrada NKC-u, koji je mali izdavač, nema neke finansije, ali uspe da objavi nekoliko knjiga godišnje“, dodao je Arsić Ivkov.

Pominjući izjavu Jerkova da se romani danas najčešće bave ratom, rekao je da je to naša stvarnost i da on nije mogao da joj izbegne.
"Gdegod se okrenete, oko vas je neka vrsta rata. Mislim da pisac ne može da pobegne iz svog vremena ni prostora, jedino što sam ja pokušao da nađem nov ugao, da ne bude tipična tema rata, nego da bude malo sarkastično, malo da se nasmeje čitalac“, naveo je dobitnik NIN-ove nagrade.
"Moj roman jeste, kako kaže predsednik žirija, roman putovanja. U mnogim velikim romanima, mada neću ja tu da se guram, putovanje je glavno – ’Odiseja’, ’Don Kihot’. Svi oni putuju, kreću se i pisac tako priča svoju priču“, izjavio je Arsić Ivkov.
Zatim se osvrnuo na veliku produkciju.
"Ako je ove godine bilo 180 romana, to je produkcija na visokom nivou, mada ne znam kako je što se tiče kvaliteta. Mislim da je to ipak znak neke krize, u književnosti i uopšte. Pitam se - od tih 180 pisaca, koliko njih je dobilo honorare za svoj rad. Kada sam bio mlad, a i još ranije, kad objavite knjigu kod izdavača, možete da živite od nje dve godine, a sada verujem da je najviše deset posto autora dobilo bilo kakav honorar. To je zbog nedostatka knjižara, nedostatka čitalaca. To je realnost u kojoj se bori kako ko može“, kazao je Arsić Ivkov.
Na pitanje portala SEEcult.org ko je njegov glavni junak, odgovorio je da je to čovek koji putuje i traži drugog junaka – svog goluba koji je pobegao.
"To je rasna ptica koja je zbog ratnog aviona koji je proleteo pobegla i glavni junak kreće u poteru. Prvo u Baranju, po savetu svog oca, koji kaže ’sve što se izgubi u Bačkoj, nađe se u Baranji’. Tako je krenuo, preko Dunava, i dalje, ređaju se doživljaji. Nadam se da će čitaocima biti zanimljivo“, kazao je Arsić Ivkov.
Što se tiče naslova, objasnio je da je to skraćenica kojom je goluba obeležila neka patrola ili vojna straža, ali i poruka koja se provlači kroz ceo roman, jer glavnog junaka svi koje sretne pitaju "što si pustio goluba da leti?“ i savetuju mu da nije vreme da se izlazi iz golubarnika.
Inače, predsednik i svi članovi žirija zahvalili su NIN-u na saradnji i dobroj organizaciji.
Glavni i odgovorni urednik NIN-a Aleksandar Timofejev takođe je izrazio zahvalnost žiriju i svojim saradnicama (Tanja Nježić i Sandra Grizelj), te uputio poziv na svečano uručenje 71. laureatu NIN-ove nagrade 3. februara na Kolarcu.
U užem izboru za NIN-ovu nagradu bilo je deset naslova, a u širem čak 26 romana, odabranih među 185 ukupno pristiglih na konkurs.
Dobitnici NIN-ove nagrade od 1954. do 2024.
(SEEcult.org)