• Search form

20.09.2017 | 14:02

Srpsko-kineska filmska saradnja

Srpsko-kineska filmska saradnja

Zvaničnici Jugoslovenske kinoteke i Filmskog centra Srbije (FCS) potpisali su ovih dana u Beogradu sa kineskim partnerima memorandume o saradnji, koji bi trebalo da doprinesu intenziviranju saradnje dve zemlje u oblasti očuvanja i afirmisanja filmske baštine, ali i filmske proizvodnje i razmene.

U Kini se godišnje snimi čak 700 filmova, uz sve veću posetu publike i samim tim zarade u bioskopima, pa je ta zemlja sada drugo po veličini filmsko tržište na svetu (iza SAD), rečeno je 18. septembra na okruglom stolu u Jugoslovenskoj kinoteci, na kojem su, u organizaciji FCS-a, učestvovali članovi visoke kineske filmske delegacije i veliki broj srpskih filmskih autora i poslenika, kao i predstavnici Ministarstva kulture i informisanja Srbije.

Prethodno su direktor Kineskog filmskog muzeja Čen Džićiang i direktor Jugoslovenske kinoteke Jugoslav Pantelić potpisali Memorandum o saradnji koji, prema rečima Pantelića, daje mogućnost Jugoslovenskoj kinoteci za sveobuhvatnu saradnju sa kineskim filmskim institucijama koja je započeta 2016. godine potpisivanjem Memoranduma sa Kineskim filmskih arhivom. Ti protokoli podrazumevaju uzajamno čuvanje i promovisanje filmske baštine dve zemlje, razmenu filmskih programa, kao i učestvovanje u zajedničkim projektima čiji je cilj afirmacija i promocija kineskog, odnosno srpskog filma.

I FCS je potpisao Memorandum o razumevanju sa Pekinškim okružnim biroom za štampu, publicistiku, radio, film i televiziju, koji se tiče poboljšanja saradnje filmskih industrija dve zemlje i promocije zajedničkog razvoja.

Prema rečima direktora FCS-a Bobana Jevtića, tim spozraumom su omogućene koprodukcije, razmena filmova na festivalima i generalno  unapređenje odnosa u oblasti filma u naredne četiri godine, uz mogućnost obnavljanja ugovora.

Sporazumom je predviđena saradnja na pitanjima: pronalaženja mehanizama za prikazivanje sprskih filmova u Kini i kineskih filmova u Srbiji, podsticanja filmskih distributera u Kini i Srbiji da uvoze, distribuiraju i prikazuju srpske i kineske filmove, podsticanja filmskih stvaralaca i kompanija na produkciju, distribuciju i prikazivanje srpskih i kineskih filmova, kao i preporučivanja filmova koji bi učestvovali na festivalima u obe zemlje, podsticanja producentskih kuća na koprodukciju filmova od zajedničkog interesa, podsticanja i pružanja podrške filmskim arhivima ili filmskim institutima da razmenjuju arhive i održavaju izložbe zasnovane na principima jednakosti i zajedničke koristi, te pružanja pomoći filmskim stvaraocima da posete relevantne insitute u obe zemlje u cilju treninga.

Visoka kineska filmska delegacija, u kojoj su bili direktor Pekinškog gradskog biroa Hu Dung, direktor Odeljenja za film tog biroa Han Fanghaj, direktor Kineskog filmskog muzeja Čen Džićiang i direktor Pekinške kompanije za ulaganje i razvoj Žo Maofej, posetila je pre potpisivanja Memoranduma Jugoslovensku kinoteku, u kojoj će 25. septembra biti otvorena izložba posvećena 112-godišnnjici kineske kinematografije. Ta izložba do sada je gostovala u SAD,  Švajcarskoj, Rusiji i Belorusiji.

Poseta visoke kineske filmske delegacije i potpisivanje sporazuma sa partnerima u Beogradu deo je programa manifestacije

Saradnja sa Kinom je i na vrhu agende međunarodnih aktivnosti Ministarstva kulture i informisanja Srbije, istakla je na okruglom stolu u Kinoteci Ivana Zečević.

Kineski filmski zvaničnici istakli su da je centar kineske filmske industrije Peking, u kojem posluje više od 4.000 kompanija koje se bave filmom i radi 1.400 bioskopskih sala.

Zahvaljujući politici otvorenosti, koju vode Vlada Kine i gradske vlasti Pekinga, sve je više i međunarodnih koprodukcija. Cilj koprodukcionih projekata, kako je rečeno, jesu filmovi koji će istovremeno biti kvalitetni, prijemčivi za publiku i ostvariti ekonomsku dobit.

Gosti iz Kine su objasnili da je za koprodukcije ista procedura kao za snimanje domaćeg kineskog filma, počev od odobravanja projekta od nadležnih, zatim sklapanja finansijske konstrukcije, preko izbora ekipe koja će raditi do dogovora o podeli zarade. Međutim, za kinesko-srpske koprodukcije glavni cilj je jačanje saradnje i prijateljstva, a dobit je za sada u drugom planu.

Hu Dong je podsetio na popularnost u Kini partizanskog filma “Most” i rekao: “Hoćemo da napravimo novi most, da zajednički snimamo filmove. Došli smo kod vas sa ogromnom nadom da ćemo što pre početi konkretnu saradnju”.

FCS je već obavio konkurs za film sa srpsko-kineskom tematikom i odabrao projekte “VevericeStrahinje Mlađenovića, “Kineski bez mukeMiroslava Momčilovića i “Čudotvorac” Gorana Radovanovića.

Prema rečima člana Komisije FCS-a Nenada Dukića, filmskog kritičara i producenta, na konkurs je stigao veliki broj prijava, od kojih je bilo moguće izdvojiti čak sedam-osam projekata koji u potpunosti zadovoljavaju kriterijume kineskih partnera. To nisu veštačke simbioze srpskih i kineskih elemenata, već ozbiljni projekti u sinematičkom smislu, ocenio je Dukić.

Filmski autor Miroslav Momčilović rekao je da njegov scenario polazi od istinite priče o susretu srpskog stonoteniskog asa i kineske konobarice, koja i sama igra stoni tenis. On je poziva u klub, ona pokazuje izuzetan talenat i, u filmski nadograđenoj priči, postaje šampionka. Projekat Strahinje Mlađenovića je o susretu Srpkinje i Kineza, koji su izgubili svoje partnere, a upoznaju se u prodavnici kineskih narodnih rukotvorina i otkrivaju da su srodne duše. Ideja filma je da pokaže kako je umetnost univerzalni sistem komunikacije koji može da spoji osobe sa dva različita kraja sveta. Projekat “ČudotvoracGorana Radovanovića je, prema obrazloženju Komisije, zasnovan na istinitoj priči koja se plete oko ličnosti i delatnosti fudbalskog trenera Bore Milutinovića, koja ima globalnu prepoznatlјvost. Narativna struktura filma sačinjena je od tri priče koje se prepliću u različitim geografskim, istorijskim i kulturnim kontekstima, povezujući karaktere u Srbiji i Kini.

U diskusiji je učestvovalo više srpskih autora, producenata i drugih filmskih poslenika, a direktor FCS istakao je da je to početak saradnje koja treba da se odvija u više pravaca.

“Koprodukcije su važne, ali mi smo zainteresovani i za razmenu filmova, njihovu distribuciju radi upoznavanja publike, zatim za razmenu televizijskih filmova i serija, kao i za razmenu studenata filmskih akademija i za redovne susrete sa kineskim filmskim profesionalcima, možda jednom godišnje u okviru Festa. Ovo je velika prilika za nas. Cilj okruglog stola bio je da se upoznamo i sada treba raditi”, zaključio je Boban Jevtić.

Bliske veze Jugoslovenske kinoteke sa kineskim partnerima, kako je rekao Jugoslav Pantelić 17. septembra prilikom posete kineskih filmskih zvaničnika, započete su pre dve godine na Kongresu Svetske federacije filmskih arhiva (FIAF) u Bolonji, a među rezultatima je prošlogodišnja reprezentativna revija digtalno restaurisanih klasika kineske kinematografije.

Pažnju kineskih filmskih zvaničnika, kako je rekao Pantelić, privukao je i novi boj magazina “Kinoteka” koji sadrži tekst sa zapažanjima iz Kine nekadašnjeg direktora Jugoslovenske kinoteke i jednog od najznačajnijih jugoslovenskih reditelja Vladimira Pogačića.

Kinoteka poseduje i veliki broj jugoslovenskih i srpskih plakata za kineske filmove, kao i kineskih plakata jugoslovenskih filmova, što će beogradska publika moći da vidi na predstojećoj izložbi. Akcenat je na najpopularnijem žanru u istoriji obe kinematografije, odnosno podžanru partizanskog filma, sa ostvarenjima kao što su “Most”, “Diverzanti” i “Valter brani Sarajevo”.

Goste je interesovala i Pantelićeva pozicija umetničkog direktora Festa, s obzirom da su uključeni u realizaciju Pekinškog filmskog festivala.

“Otkrio sam im male tajne, koji će kineski filmovi biti na predstojećem 46. Festu, dok su se oni prisetili da je poslednji srpski film prikazan na festivalu u Pekingu bio ‘KrugoviSrdana Golubovića, u glavnom takmičarskom programu. Naveo sam određene kineske reditelje, poput Čena Kajgea, Žanga Jimoua ili Žia Žang Kea, pa i Vivijen Kju, kao ličnosti koje bi srpska i beogradska publika volela da upozna, ne samo kroz njihovo stvaralaštvo, već i lično. Dobio sam uveravanja da to može da bude još jedan od oblika saradnje i Kinoteke i Festa i organizacija na čijem su čelu članovi kineske delegacije”, izjavio je Pantelić.

Poseta kineskih filmskih zvaničnika je deo manifestacije “Dani Pekinga u Beogradu”, u okviru koje je održan još niz susreta u različitim oblastima, a tim povodom je u Kinoteci prikazana i kinesko-indijska koprodukcija “Kung-fu Joga” sa Džekijem Čenom u glavnoj ulozi, koji je u Kini a prvom mestu gledanosti, a ostvario je zaradu od 260 miliona dolara.

Kinoteka je za tu priliku bila ukrašena crvenim lampionima, fenjerima i tradicionalnim kineskim figurama koje dočaravaju filmske scene i važne nacionalne događaje.

Direktor Kineskog filmskog muzeja Čen Džićiang pozdravio je prisutne na, kako je rekao, ulasku kineskog filma na veliko platno Srbije - otvaranjem svetske turneje manifestacije “Projekcija kineskog filma”. Podsetivši na izuzetnu popularnost filma “Valter brani Sarajevo” u Kini, on je istakao da je taj film “uspostavio most empatije i zajedničkih sećanja između dva naroda”.

Čen Džićiang je rekao da je prikazivanje kineskog filma u Srbiji pozitivna reakcija na Deklaraciju o strateškom partnerstvu koju su u junu 2016. potpisali predsednici Si Đinping i Tomislav Nikolić, a koja podrazumeva i proširenje kulturne razmene dve zemlje.

“Naša je želja da sa ljudima iz srpske kinematografije, naročito iz Jugoslovenske kinoteke, uspostavimo dugoročnu saradnju po pitanju razmene znanja i profesionalnih iskustava”, rekao je on, najavljujući izložbu “112 godina kineskog filma”, specijalni projekat Kineskog filmkog muzeja, osnovanog 2005. godine - na stogodišnjicu kineskog filma.

Zgrada Kineskog filmskog muzeja, koja se prostire na 40.000 kvadratnih metara, ima 20 izložbenih sala, šest sala za projekcije i kolekciju od više od 100.000 predmeta. Do sada ju je posetilo više od četiri miliona ljudi.

Direktor Pekinške kompanije za ulaganje i razvoj Žo Maofej istakao je da je Srbija prva zemlja srednje i istočne Evrope koja je uspostavila sa Kinom strateške partnerske odnose, a da je film važan medij u promociji i kulturnoj razmeni dva naroda.

*Foto: Marko Rupena

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i