• Search form

25.01.2016 | 21:09

Spomenici na pozornici

Spomenici na pozornici

Intervju sa Bojanom Đorđevim - autorom predstave "Budućnost pročitana u betonu i kamenu", čija je beogradska premijera 25. januara u Domu omladine, nakon svetske premijere u junu 2015. u Amsterdamu

Razgovarala: Jelena Knežević

- Zašto smatrate bitnim i aktuelnim istraživanje marksističke teorije i levičarskih ideja? Da li je to trend koji je u poslednjih nekoliko godina prisutan na svetskoj umetničkoj sceni?

B.Đ: Mislim da se povratak Marksu i levičarskim idejama dešava kao prirodna reakcija na ekonomsku krizu iz 2008. godine i svojevrsni krah kapitalizma, ili barem iluzije o slobodi i prosperitetu koje obećava kapitalizam. Umetnost je vrlo često kritička prema svetu u kojem nastaje i veze između umetnosti i marksizma su duboke i sežu daleko u istoriju dvadesetog veka.

- Otkud tolika predanost u istraživanju partizanske borbe, umetnosti, poezije, spomenika?

B.Đ: Mislim da je partizanska borba najzanimljivija avangarda koja se pojavila na ovim prostorima i da je u trenutku kada je druga Jugoslavija počela da se odvaja i distancira od svojih partizanskih, avangardnih korena i počela da se približava slobodnom tržištu, krajem 1960-ih godina, počeo njen kraj.

- Do čega ste došli u svom istraživanju – u kakvom su stanju danas spomenici NOB i kakav je odnos društva prema njima? Da li postoji razlike između zemalja bivše Jugosvavije kada je reč o odnosu prema NOB spomenicima?

B.Đ: Suštinska razlika u tretmanu spomenika NOB ne postoji – oni sami i ono što predstavljaju su temeljni problem za države nastale raspadom Jugoslavije – to da li je neki spomenik miniran, uništen, ili renoviran pa preoznačen ili prosto zapušten su samo nijanse. Međutim, retorika tih spomenika je toliko snažna da čak i kad više ne postoje ili kada su u poodmaklim fazama devastacije ili skrnavljenja, oni jasno komuniciraju ideje koje obeležavaju.

- Koja je zapravo umetnička vrednost NOB spomenika? Koji je njihov potencijal danas?

B.Đ: Modernistički spomenici NOB su u poslednjih nekoliko godina izazvali veliku pažnju umetničke zajednice. Za mene je njihova najveća vrednost u tome što apstrakciju uzimaju kao univerzalni jezik narodne emancipacije, komunicirajući značaj revolucije kroz revoluciju tumačenja. Da bi se njihov značaj pravilno razumeo, potrebno ih je posmatrati u kontekstu već pomenute avangardnosti partizanske borbe i politike u okviru koje nastaju.

- Na koji način vidite vezu NOB spomenika i plesa/koreografije?

B.Đ: Svako ko je posetio neki od spomenika NOB – u blizini Beograda se nalazi spomenik na Kosmaju – zna koliko je takve spomenike nemoguće sagledati iz jedne tačke, i koliko oni kao betonski ili kameni krajolici pozivaju na pokret i istraživanje. Ideja da je ove spomenike moguće čitati kao svojevrsne koreografske partiture javila mi se nakon posete Kamenog cveta u Jasenovcu i Partizanske nekropole u Mostaru Bogdana Bogdanovića.

- Iz najave predstave stiče se utisak da je u pitanju interaktivna predstava koja zahteva određeni angažman gledalaca? Njihovu telesnu inteligenciju?

B.Đ: U ovoj predstavi izvođači pokušavaju da, u saradnji sa publikom, pozornicu privremeno pretvore u spomenike na Kozari, Sutjesci i Kadinjači. Koliko to i kakvu vrstu interakcije zahteva je ono što i nas kao autore interesuje, a publika je tu da se na naše predloge odazove na mnogo načina.

- Ova predstava deluje kao sublimacija dve vaše poslednje predstave - Nije to crvena, to je krv! i Diskretni šarm marksizma. Na prvu podseća u odnosu na temu kojom se bavi, a na drugu po formi?

B.Đ: Da, na neki način ova predstava se direktno naslanja na iskustvo predstave Diskretni šarm marksizma – samo što ide korak dalje od nje i umesto poziva publici na kolektivno čitanje i diskusiju tekstova, ova predstava poziva na kolektivno čitanje apstrakcije, a zatim i to čitanje pokušava da izvede izvan polja verbalnog u polje telesnog. Predstava Nije to crvena, to je krv! je planirana da, pored svog pozorišnog, ima i ambijentalno izdanje – i to baš na nekim od spomenika NOB, međutim kako sam ozbiljnije počeo da se bavim tim prostorima, shvatio sam da oni već jesu predstava za sebe, i da je samo pitanje kako ih spojiti sa publikom. Jedan način je da im se prosto ode u posetu. A drugi je da se oni dovedu na pozornicu – i tu počinje ova predstava.

- Recite nam nešto više o procesu rada na ovoj predstavi, izboru saradnika i izvođača? Sličnosti/razlike između izvođenja u Amstradamu i  Beogradu? Dalji planovi za izvođenje ove predstave?

B.Đ: Predstava je nastajala u nekoliko faza. Konceptualnu logiku predstave razvijao sam sa vizuelnim umetnikom Sinišom Ilićem, a kasnije i grafičkom dizajnerkom Katarinom Popović, mojim dugogodišnjim saradnicima, a materijalnu bazu za ovu konceptualnu nadgradnju sa producentkinjom Draganom Jovović. Istraživanja na terenu, na Kozari, Sutjesci i Kadinjači smo radili zagrebačka koreografkinja Selma Banich i ja uz temeljnu fotografsku dokumentaciju sarajevskog fotografa Ivana Hrkaša. Izvođači u Amsterdamu (Manolis Tsipos, Fernando Belfiore i Ola Maciejewska) su na osnovu te dokumentacije razvijali koreografske predloge, kao što za beogradsku verziju predstave to uz već pomenute Banich i Maciejewsku radi i Damjan Kecojević. Nadamo da ćemo u sklopu gostovanja nakon premijere uključiti u proces rada još lokalnih koreografa i performera.

- Dosta uspešnih projekata je iza vas u prethodnoj godini, a dosta novih stvari je najavljeno? Šta od toga možete da izdvojite kao vama posebno važno/značajno?

B.Đ: Ove godine sam zajedno sa Nemanjom Rankovićem, umetničkim direktorom Narodnog pozorišta u Užicu realizovao umetnički program "Okupljeni na Trgu partizana" kao obeležavanje 70 godina od pobede nad fašizmom upravo u gradu koji je bio deo prve slobodne teritorije u Evropi porobljenoj fašizmom 1941 – Užičke republike. Predstavom Diskretni šarm marksizma koja koristi hibrid pozorišta i večere da stvori uslove za zajedničko promišljanje sveta u kome živimo opipavao sam levičarski puls publike u nekoliko evropskih gradova – Berlinu, Briselu, Amsterdamu, Ženevi i Beogradu (predstava je izvedena u okviru Glavnog programa 49. Bitefa), i na moje veliko zadovoljstvo, spremnost publike da učestvuje u takvom razgovoru i takvom pozorištu je uvek ista i velika. Moj sledeći projekat o sivim zonama svetske trgovine će me na proleće odvesti u Argentinu i to teretnim brodom.

 

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i