• Search form

04.08.2011 | 16:41

Solženjicinov opus onlajn

Opus velikog ruskog pisca Aleksandra Solženjicina, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, disidenta i borca za ljudska prava, dostupan je na internetu za besplatno preuzimanje u PDF formatu, i to u poslednjoj piščevoj redakciji.

Solženjicin je preminuo 3. avgusta 2008. u 89. godini, a njegova udovica Natalija Solženjicin je posredstvom sajta www.solzhenitsyn.ru pozvala i na obilazak njegovog groba kod Donskog manastira, u kojem je služen pomen.

Solženjicinov opus onlajn

Opus velikog ruskog pisca Aleksandra Solženjicina, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, disidenta i borca za ljudska prava, dostupan je na internetu za besplatno preuzimanje u PDF formatu, i to u poslednjoj piščevoj redakciji.

Solženjicin je preminuo 3. avgusta 2008. u 89. godini, a njegova udovica Natalija Solženjicin je posredstvom sajta www.solzhenitsyn.ru pozvala i na obilazak njegovog groba kod Donskog manastira, u kojem je služen pomen.

Solženjicinov sajt, u poređenju sa raskošnim sajtovima nekih savremenih literata, koji više liče na neke elektronske salone nego na portale, poražava skromnošću, ali i zadivljuje praktičnošću.

Otvara se preko male crno/bele fotografije iz Vermonta, a potom sledi obraćanje piščeve udovice, koje podstiče na razmišljanje: “Naš glavni cilj je da predstavimo dela A.I. Solženjcina najpotpunije i najtačnije što je moguće. Tekstovi se postavljaju u poslednjoj redakciji koju je sam pisac za života izvršio... Te i takve tekstove mi ćemo objavljivati u 30 tomova njegovih Sabranih dela koje izdajemo zajedno sa izdavačkom kućom ‘Vreme’, počevši od 2006. Sada mi postavljamo na sajt sve tomove sabranih dela koji su štampani do današnjeg dana i sukcesivno kako se budu pojavljivala kod izdavača stalno ćemo popunjavati sajt u razdelu ‘Dela’. Odlučili smo da sve tomove sabranih dela na sajtu postavljamo u formatu PDF, pošto baš taj format omogućava da se dostignu najbolji kvaliteti elektronskih izdanja knjižnih stranica i preduprede eventualni gubici u tekstovima. Neke pak, tekstove pripremljene za štampu, ali koji još nisu ušli u sastav Sabranih dela, predstavićemno na sajtu i drugim formatima”.

O čemu se ovde radi? O tome da su dela Solženjicina u poslednjoj autorskoj redakciji koja je u toj formi dobila i štampanu verziju, izašla na ovom sajtu za apsolutno slobodno korišćenje i besplatno su dostupna posetiocima. U vreme žestoke borbe sa elekronskom piraterijom koja uzima sve više maha u oblasti književnosti, ovaj primer je zadivljujući. Razume se da u borbi sa piraterijom izdavačima stoje na raspolaganju zakonska sredstva za zaštitu interesa. Interesantno je da se i pisci uključuju u taj pravni rat, pišući gnevna protestna pisma i peticije. U tome što izdavači ne žele da gube prihode koje im donose autorska prava u skladu sa zakonom, nema ništa čudno. Začuđujuće je, međutim, što je ta želja pisaca da zaštite svoja autorska prava u protivurečnosti sa interesima njihovih čitalaca koje ovakvim postupcima ograničavaju u želji da što veći broj pročita to delo, nezavisno od toga na koji su način do njega došli.

Dmitrij Bikov - pristalica elektronkog piratstva
U ruskim književnim krugovima uveliko kolaju priče kako je Dmitrij Biklov, taj “užasni dečko” rodne književnosti, otvoreno podržao elektronsko piratstvo. Po mnogima je to za svaku pohvalu, jer ruski pisac ne može biti u situaciji nekoga ko je svisnuo od žalosti zato što mu je neko iza leđa ukrao knjigu da bi je pročitao, česti su komentari u ruskim medijima.

Internet stranice - ostvarenje Tolstojeve velike želje o dostupnosti knjiga svima bez izuzetka i “slobodnoj krađi”

Može se konstatovati da je, pak, sajt Složenjicina (čiji je zvanični naziv: Kulturno-prosvetni internet portal “Aleksandr Isaijevič Solženjicin”), korišćenjem najnovijih elektronskih dostignuća, uspeo da reši ogromni problem zbog kojeg je toliko lupao glavom Lav Nikolajevič Tolstoj: šta učiniti da bi tvoja dela postala dostupna svima bez izuzetka, to jest, da bi mogli slobodno “krasti knjige”. Tolstoj bi, u to nema nikakve sumnje, bio presrećan da je imao takvu pogodnost od neprocenjivog značaja kao što je sopstveni internet portal.

Da li je Solženjicin bio “poslednji veliki ruski pisac?”
Ali, poređenje Solženjicina i Tolstoja navodi neočekivano na još jedno razmišljanje. Tri godine posle smrti autora “Arhipelaga gulaga” podstaknuti smo da razmislimo: kojem uopšte tipu pisaca on pripada? Istina, razvrstavati i svrstavati pisce u kolone i izvoditi njihovu tipizaciju nije nimalo zahvalno, ali ipak. Kad nas je Solženjicin pre tri godine napustio, svi su u glas izustili: Otišao je poslednji veliki pisac. Ili možda nije baš tako? Možda je došlo vreme da se ponovo razmotre sami kritrijumi veličine? Možda treba priznati za velike ruske pisce naše savremenike Pelevina ili Sorokina? Tim pre što poslednje Sorokinovo delo “Mećava” zaista u izvesnom smislu predstavlja savršeno dostgnuće umetnosti reči. Zar se nedavno na dodeli književne nagrade NOS autoru “Mećave” nije uveliko potenciralo kako je u pitanju “velika ruska književnost u razvoju?”

Pisci i njihove sudbine
Evo još jedne prepreke. Tip (ako se tako može reći) ruskog genija proističe ne toliko iz njegovog dela koliko je povezano sa njegovom sudbinom. Puškin bez usuda (“Onog ko je ruska postao sudbina”) - to bi bio prosto izbor lepih tesktova koji su prelepi ne zato što smo mi ih odabrali i odlučili da to budu. Dostojevski bez progonstva i poslednjih duhovnih metamorfoza - to i nije Dostojevski. I njemu je, konačno, bilo suđeno da umre bukvalmo uoči samog ubistva cara kojim je započela epoha ruske revolucije. Kao što je i Tolstoj, a to se nije slučajno desilo, morao da pobegne u Astapovo i umre godinu pre ubistva Stolipina (vek od toga događaja obeležava se u septembru ove godine). Zato što, ukoliko bi on preživeo smrt svog glavnog ruskog oponenta, proigrao bi svoju sudbinu.

Složenjicin je veliki ne samo svojim delom
Solženjicin je veliki ne samo zahvaljujući svom delu. On je veliki zato što je iz neverovatnog materijala XX veka mogao stvoriti još jedno delo - svoj život. I taj život je na zadivljujući način smestio u sebe sve mogućnosti koje mu je ponudio XX vek, svakako najizdašniji vek za građenje biografija. Naravno, Solženjicin u krajnjoj meri ni u mladosti, pa čak ni u zrelom dobu, nije birao. Njega su izabrali. I za tamnicu, i za lager, čak i za “Novi mir”. Ali ni Dostojevski takođe nije birao sebe za progonstvo, a Tolstoj nije kupio Jasnu Poljanu. Njima je bilo samo sve to predloženo - i oni su odgovorili. Značajno je da im je sve to bilo predloženo.
I veliki ruski pisac XXI veka može se roditi samo iz onih mogućnosti koje mu ovo stoleće bude predložilo i na koje on može naći dostojan, umetnički ubedljiv odgovor na planu sudbine...

Branko Rakočević

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i