• Search form

15.11.2016 | 23:25

Retrospektiva Dušana Nikolića

Retrospektiva Dušana Nikolića

Retrospektiva Dušana Nikolića Sime (1938-1998) biće otvorena 17. novembra u Narodnom muzeju u Šapcu, rodnom gradu tog umetnika, prepoznatljivog po motivu zebre koji je bio i izvorište i ishodište njegovog sveukupnog stvaralaštva.

Opus Nikolićevog likovnog stvaralaštva, kako je navela Tatjana Marković u tekstu za upravo objavljenu monografiju tog umetnika, prilično je ujednačen, a njegovo delo može se grupisati u nekoliko segmenata. Oni se međusobno nadovezuju, pojavljuju od marginalnih do dominantnih pozicija, i zapravo ukazuju na kontinuitet koji povezuje sve fragmente u jednu likovno promišljenu celinu.

Na pitanje zašto su zebre najčešći motiv na njegovim slikama, Nikolić je svojevremeno odgovorio da se uvek u sebi smejao slikarima sa srceparajućim nazivima slika ili čak celim tekstovima koji “objašnjavaju”  autorov pogled i stav. “Mislim da to nije pošteno u odnosu na posmatrača jer nametljivo kanališe i usmerava njegovo poimanje slike. (...) Zebre, po mom mišljenju, pružaju veliku likovnu mogućnost: em su žive, nemirne, napete – em koloristički raskošne. Znači da nikakva sentimentalna vezanost za tu vrstu nije u pitanju (i pored velike ljubavi prema životinjama) već čisto likovni momenat”, naveo je Nikolić u tekstu za kataloga izložbe u galeriji Doma omladine u Šapcu 1985.

Zapitanost nad odabirom motiva na Nikolićevim slikama, kako je navela Tatjana Marković, ukazuje na dva aspekta: neuobičajenost tog motiva za malu šabačku sredinu u kojoj izaziva nedoumicu i čuđenje, ali i spremnost autora da tu temu likovno i analitički razradi do kraja. Na tom putu, od ranih radova do poslednjih ostvarenja, zebra je menjala svoje pozicije, kolorit, dominirala slikom ili je svođena na detalj, bila je prisutna i kada je nije bilo na platnu, nagoveštavala je naredne faze i vraćala ih na početak...


  Dušan Nikolić Sima, Grč, 1977, ulje, 120x100

Nikolić je na svoje slike aplicirao i crtež, prepoznajući njegov nemerljiv značaj, a o tome je pisao u predgovoru kataloga svoje izložbe u Domu omladine 1978. godine: “Boreći se za nekakvo mesto u umetničkoj hijerarhiji, preskačemo čitave oblasti istraživanja. Svestan toga vratio sam se crtežu – osnovi svakog ozbiljnog umetničkog dela, koji sam do sada samo usput obrađivao. Crtež je veoma važna disciplina, pomalo zanemarena kod nas. ... Crtež mi pruža velike mogućnosti brzog improvizovanja. Neka likovna rešenja na relaciji slikar – transformisana priroda, bez crteža se ne mogu zamisliti”.

Krajem 70-ih godina slikarstvo Dušana Nikolića Sime pokazuje znake istraživanja i svesno odlaženje od dugo prisutne teme. U seriji radova nastalih u tom periodu istraživao je zakonitosti sopstvene umetnosti, baveći se odnosima prostora i masa, ali ne zapostavljajući i angažovanost svojih novih ostvarenja. U borbi za plemenitije mesto življenja, njegove slike istovremeno opominju i pružaju nova utočišta. U to vreme, oko 1977. godine nastala je serija radova “Artisti” za koje je rekao da su “pokušaj rehabilitovanja patuljastih cirkuzanata koji su nas u mladosti zabavljali”.

Osim artista, umetnikove teme tokom 70-ih bili su i golubovi, saobraćajne oznake, delovi uličnog mobilijara, najčešće pešački prelazi (tzv. zebre), složene narativne kompozicije na temu urbanizacije i životnog okruženja savremenog čoveka... Upravo ta poslednja tema bila je objedinjena na nekoliko izložbi početkom 80-ih godina, kada je Nikolićeva izložbena aktivnost bila intenzivna. Izlagao je tada u Šapcu, Beogradu, Zemunu, aktivno je učestvovao u kulturnoj sceni grada na različitim poljima umetničkog i javnog delovanja, nastavljajući ujedno da dalje promišlja sopstveno slikarstvo.


 Dušan Nikolić Sima, Transport, 1982, ulje i akril, 150x110x150

Početkom 80-ih pojavila se novina na Nikolićevim slikama. U svoje slikarstvo, prilagođeno primeni industrijskih materijala, uveo je trodimenzionalne predmete, svojevrsne redimejd aplikacije kao produkte savremenog društva. Taj antiurbanistički autorov protest, još vidljivije i beskompromisno, izražen je u Novom bloku da bi se u satiričnom likovnom podtekstu završio atomskim skloništem kao novim pejzažem savremenog čoveka.

Nikolićevi radovi postaju slike-objekti, opominjujuća fakta globalno represivnog industrijskog društva čije tekovine umetnik koristi kao ravnopravne elemente svog novog izraza. Slika postaje antislika, antipod tradicionalnom, baš kao što je 20. vek opozitan prethodnim vekovima. Kao takva, izaziva reakciju gradske publike, nenavikle na tu vrstu Nikolićevog pristupa sopstvenom slikarstvu.

“Treći deo izložbe pobudio je najviše interesovanja, pa i nedoumicu. Prvi put u ovoj sredini pojavila se cela slika kolaža u kombinaciji plastična masa – struktura platna”, pisala je tada likovna kritika.

U drugoj polovini 80-ih nastaje i serija radova inspirisana tajnovitim pejzažima Grčke.


 Dušan Nikolić Sima, Ulica, 1983, ulje i akril, 85x103

Bez obzira na povremene likovne digresije tokom desetak godina, Nikolić nikada zapravo nije napuštao svoje “zebroliko” slikarstvo.

Nakon dugogodišnjeg istraživanja određenog motiva, njegove transformacije od plošnog, grafičkog do voluminoznog, od egzaktnog do isprepletanih traka i podele najnovijih slika na polja svetlog i tamnog koja, trakastim “isečcima” razbijajući belinu platna ili crne pozadine, ostvaruju dinamičnost prostorne koncepcije.

Ali, tek smelijim uvođenjem gotovo scenskog osvetljenja stvorio se nov prostor za bezbroj neponovljivih plastičnih varijanti. Pod svetlosnim vibracijama trake su dobile gotovo bolju gipkost, a njihov tonalitet uglavnom u smeđoj, zagasitoplavoj ili sivozelenoj gami, uz precizno nijansiranje, emitovao je sada dragocen sedefasti sjaj, tako da se ne zna da li “optički efekti imaju svoje sedište u oku ili duhu”, naveo je Stevan Stanić u predgovoru kataloga velike Nikolićeve izložbe priređene u Šapcu, a potom u Novom Sadu i Beogradu, 1995. godine.

U istom katalogu nalazi se i analitički tekst vrsnog poznavaoca savremene umetnosti i teoretičara vizuelne kulture, Koste Bogdanovića, koji je detaljno analizirao poslednju fazu Nikolićevog slikarstva, smatrajući da ispražnjeni volumen tela zebre novim tretmanom prelazi iz poznatog i prepoznatljivog u potpuno apstraktnu strukturu. Iako je Bogdanović smatrao da je Nikolić, stvarajući arabesku uvirućih i izvirućih krivolinijskih traka, svoje prizore doveo do op art efekta, a da ipak nije u potpunosti ostvario tu vrstu izraza, sam Nikolić je svoju poslednju fazu smatrao upravo op artističkom.


  Dušan Nikolić Sima, Apel, 1993, ulje, 140x154

Nikolićeve zebre u seriji radova iz 1994/5. godine gube svoje anatomske karakteristike, postaju apstraktna i arabeskna masa koja se samovoljno kreće nošena nekom unutrašnjom energijom kakvog živog organizma. To njihovo kretanje unutar statičkog stanja predstavlja vezu sa op artom, a postignuto je znalačkim tretiranjem crno-belih trakastih površina zebrolike šare, uvođenjem svetla i postavljanjem različitih planova na slici. Od anatomski definisanog oblika umetnik je stigao do faze kada sam definiše taj oblik ispunjen unutrašnjim kretanjima poput perpetum mobila, navela je Tatjana Marković.

“Značaj Nikolićevog likovnog opusa je višestruk. Umnogome je doprineo bogaćenju likovne i kulturne scene Šapca, a sagledavanjem njegovog likovnog opusa zapažamo izvesne umetničke zakonitosti dosledno sprovedene tokom njegovog višedecenijskog stvaralaštva. Postepeno građenje samosvojnog izraza, temeljito istraživanje i istrajnost u odbrani sopstvenog tematskog okvira, odanost umetnosti dostojna jednog posvećenika, upravo to je dovelo do stvaranja višeslojne umetničke zaostavštine koju je Dušan Nikolić Sima postavio kao nezaobilazni reper u istoriji likovne umetnosti grada”, istakla je Tatjana Marković povodom retrospektive Nikolića, koji je radio kao profesor umetnosti na Pedagoškoj akademiji u Šapcu.

Nikolić je bio angažovan i u oblasti teorije i likovne kritike, dečje proze i poezije, pedagogije. Pisao je likovne kritike, tekstove o izložbama Oktobarskog salona, eseje o umetnosti, novinske članke, aforizme, pesme... Neretko je govorio na otvaranjima izložbi svojih kolega, Slobodana Peladića, Koste Bogdanovića, Zorana Simića, Oktobarskog salona, Ljiljane Blažeske, povodom 70 godina Učiteljske škole u Šapcu…  Među njegovom pisanom zaostavštinom našao se i tekst koji se bavi analizom novije arhitekture Šapca, što ukazuje na širok raspon interesovanja i znanja tog umetnika, koji je otac Branislava Nikolića, takođe umetnika.

Izložba će biti otvorena do 3. decembra.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Jasna Tijardovic i Slavko Timotijevic
Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i