• Search form

24.04.2012 | 23:39

Prožimanje intimnog i političkog u “režiranju” videa

Prožimanje intimnog i političkog u “režiranju” videa

Criticize This! T-HT nagrada@msu.hr, MSU Zagreb, 24.2-25.3.2012.

Piše: Bojan Krištofić

Ceremonijom dodjele nagrada u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti 25. ožujka zatvorena je peta po redu natječajna izložba T-HTnagrada@msu.hr, koja je posljednjih godina postala jedna od reprezentativnijih smotri suvremene umjetnosti u Hrvatskoj, što zbog kontinuirane kvalitete izloženog materijala, što zbog izdašnih novčanih nagrada "najboljim" izlagačima, osiguranima sponzorstvom Hrvatskog Telekoma, suorganizatora izložbe.

Stručno povjerenstvo je među 40 izloženih radova (od 249 prijavljenih) prvu nagradu dodijelilo Damiru Bartolu Indošu za zvučnu instalaciju i performans O postajanju Čovjeka šahtofona, dok je druga pripala Renati Poljak za video Režiranje glumca / režiranje uvjerenja, a treću nagradu dobila je Luiza Margan za prostornu instalaciju Izvan uloge. Dobitnik nagrade publike, Stjepan Šandrk, izabran anonimnim glasanjem, posjetitelje je osvojio uljem na platnu Martina Grlić gleda 'Potpisivanje deklaracije o pripajanju zapadne Hercegovine i Popova polja Republici Hrvatskoj' Lovre Artukovića. Općenito, postav izložbe nije bio uvjetovan tematski, ni medijski, a niti dobno, te je predstavljen heterogeni skup radova umjetnika različitih generacija, čiji se tematski i estetski interesi kreću od suvremenih umjetničkih praksi ostvarenih u 'novim' medijima, do poigravanja tradicionalnim likovnim medijima poput slike ili skulpture, čije granice umjetnici nastoje konceptualno pomaknuti. U postavu su s jedne strane prevladavali video radovi i prostorno-zvukovne instalacije, a s druge ulja na platnu u kojima je primjetan povratak figuraciji kao jasnom izrazu društvene kritike ili krajnje intimnih preokupacija umjetnika. Pojedini radovi, dakako, izlaze iz ove grube podjele, no zanimljivo je što su takvim iznimkama izmakle nagrade, te se može reći kako su nagrađeni radovi posve reprezentativni za izložbu u cjelini.

Tako se rad Renate Poljak uklapa u onu skupinu video izložaka tematski određenih kritikom društvenih i političkih struktura moći, čiji sveobuhvatni utjecaj umjetnici nastoje analizirati i razgraditi. Drugonagrađena umjetnica montirala je kadrove iz jugoslavenskog filma Boško Buha (1978.), propagandne priče o najmlađem heroju NOB-a (poginulom 1943.), redatelja Branka Bauera, sa snimkama intervjua koji je sama uradila s Ivanom Kujundžićem, tumačem lika Boška Buhe u Bauerovom filmu. Gledajući ovaj relativno kratak video (oko 15 minuta), gledatelj ubrzo shvaća kako je intervju s Kujundžićem proračunato namješten i režiran, što je naglašeno suprotstavljenim rakursima snimanja u kadrovima gdje ispitanik izriče potpuno oprečne političke stavove. Naime, kadrovi iz starog partizanskog filma, dovedeni su u kontrapunkt s režijski statičnim suvremenim snimkama, u kojima Kujundžić čas izražava simpatije i privrženost prema bivšoj državi i političkom projektu KPJ, a čas o tome govori s odbojnošću, ponoseći se na svoje kasnije (stvarno) sudjelovanje u Domovinskom ratu. Kako gledatelj nikako ne može objektivno procijeniti Kujundžićevu iskrenost, video postaje snažan i uvjerljiv komentar uloge filma i televizije, pa i same video umjetnosti u 'režiranju uvjerenja', odnosno masovnoj artikulaciji i distribuciji dubioznih suvremenih ideologija, post-modernom spoju političkih utjecaja prošlosti koji prevladava u regionalnom tranzicijskom društvu od raspada Jugoslavije, pa sve do danas.

Nasuprot radu Renate Poljak, posve različit video Damira Očka We saw nothing but the unfirom blue of the sky zahvalan je primjer druge skupine video radova u postavu, one koja se ne referira izravno na politički kontekst, već se bavi svojevrsnim lirskim istraživanjem umjetnikove podsvijesti, intuitivno reagirajući na društvene i prostorne mijene. Umjetnika je isprva inspiriralo svjedočenje jednog pripadnika etničke manjine u Burmi, o preživljavanju tsunamija potaknutog potresom 2004. godine, koji je istaknuo kako je njegov narod ostao nepovrijeđen katastrofom (dok burmanski lađari nisu), zbog toga što lađari "nisu znali gledati". Očko je najprije reagirao literarno, napisavši pjesmu o ovom događaju, a drugi je korak bio dati je na čitanje osobi s velikim poteškoćama u govoru (izraženo mucanje), i tako dobiti dio zvukovnog materijala za budući video. U samom se videu isprepliću crno-bijele snimke ljudske i životinjske aktivnosti na nekoj prostranoj pješčanoj plaži sa snimkama umjetnikove svjetlosne instalacije u žutoj boji. Dok gledamo c-b kadrove, slušamo gotovo nerazumljivo recitiranje pjesme, a dok gledamo kadrove u boji, slušamo fragmente buke usklađene s izmjenama svjetlosti na video snimkama, što je opet ritmički organizirano prema tempu recitacije. Takvim postupkom umjetnik gradi kompleksnu značenjsku cjelinu, posvećenu preprekama koje nam osjetila, govorni organi, i naposljetku intelekt, postavljaju na putu do što potpunije i jedinstvene percepcije svijeta, posebno u suvremenom dobu sve jačeg i bržeg fragmentiranja i osipanja relevantnih informacija. Slično kao u ranim dugometražnim filmovima Wernera Herzoga (Fata Morgana, 1971.), Očko montažom konkretnih i apstraktnih prizora, snimaka pejzaža i čistih svjetlosnih efekata teži pročistiti gledateljevo viđenje zbilje, prikazujući svijet kao 'tabulu rasu', značenjski neutralan prostorno-vremenski okvir koji čovjek tek treba (ali i ne mora) raščlaniti u koherentan misaoni sustav. Umjetnikov pristup lirici naglašeno je modernistički – i pisani i recitirani iskaz pjesme želi upozoriti na objektivna ograničenja jezika u izricanju kako ljudske intime, tako i njene uloge u cjelovitom slijedu previranja u prirodi. Za razliku od videa Renate Poljak, Očkov rad ne stimulira naše racionalne mehanizme, već subliminalno djeluje na podsvijest i potiče intuitivne reakcije i meditativno sanjarenje u mraku projekcijske sobe, koje može potrajati i po nekoliko uzastopnih gledanja videa.

Osvrnuli smo se, dakle, na dva rada reprezentativna za dominantni izražajni medij na izložbi – video, od kojih je jedan i nagrađen, što na neki način potvrđuje snagu i vitalnost cjelokupne izložene video produkcije. Znakovito je, međutim, što je nagrada publike otišla u ruke autoru ulja na platnu, i to takvog djela čiji pretenciozan naslov nije uspio sakriti kako je riječ o dosjetki iscrpljenoj već na prvu loptu, koja ne opravdava ogroman trud uložen u proizvodnju slike. Ona svoju estetsku i refleksivnu snagu crpi isključivo iz Artukovićevog iznimnog ostvarenja, do najsitnijih detalja prikazanoga na Šandrkovoj intervenciji, koja međutim ne drži vodu. Činjenica da je publika upravo ovo djelo proglasila najmilijim, pokazuje kako ona još nije dovoljno senzibilizirana za recepciju hrabrijih i radikalnijih suvremenih umjetničkih praksi. U slučaju ove izložbe, javnost je očito procijenila kako zanatski uzorno izvedena slika, simbol tradicionalne likovne vještine, vrijedi više od suvremenih medijskih istraživanja i virtuozne uporabe digitalnih medija, što je, mora se priznati, u suprotnosti s koncepcijom cijele izložbe.

Nedvojbeno, ova godišnja natječajna izložba danas je jedna od najznačajnijih smotri suvremene umjetnosti u Hrvatskoj. Zahvaljujući, između ostalog, i visokom produkcijskom budžetu, ona je u medijima iznimno dobro popraćena, te je široj javnosti predstavljena kao prestižan društveni događaj. Također, i Muzeju je izložba vrlo korisna jer je riječ o dobroj platformi za otkup najnovijih umjetnina relevantnih domaćih autora, čime MSU pokazuje da koliko-toliko prati aktualna umjetnička kretanja. Naposljetku, i umjetnicima je to prilika za poveći novčani dobitak i snažniju promociju svoga rada. Organizatori izložbe nisu, međutim, dovoljno razradili i naglasili njenu edukativnu i odgojnu ulogu, za što postoji izvrstan potencijal; i to u situaciji kada su takvi koraci očito nužni za kvalitetno obrazovanje široke publike različitih generacija, koja dugoročno mora postati istinski sudionik muzejskog programa. To će ubuduće zasigurno biti sve važniji zadatak ovakvih velikih, ambicioznih revijalnih izložbi.

Tekst je nastao u sklopu projekta Criticize This! koji organizuju Kulturtreger i Kurziv iz Hrvatske, SEEcult.org i Beton iz Srbije, te Plima iz Crne Gore. Projekat se realizuje u sklopu programa "Kultura 2007-2013" Evropske komisije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost organizatora projekta Criticize This! i ni na koji način se ne može smatrati da odražava gledišta Evropske unije.

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i