• Search form

26.05.2012 | 14:14

Priče o gradovima i ljudima

Priče o gradovima i ljudima

Criticize This! - Metamorfoze paradigmi, Alen Aligrudić, predstavljanje umetničkih radova, Rex, Beograd, 17. april 2012.

Piše: Milena Milojević

Pojam identiteta je direktno vezan za osećaj pripadnosti. Tako se na pitanje: "Ko sam?” ne može odgovoriti bez razmatranja odgovora na drugo pitanje: "Gde pripadam?”. Međutim, ova potraga se ispostavlja naročito komplikovanom za one kojima je nekadašnja Jugoslavija bila domovina, koju su po raspadu napustili i pri tom se obreli u novoj sredini, gde je asimilacija preduslov pripadnosti. Svoja „fotografska razmišljanja” na ovu temu je podelio s beogradskom publikom umetnik Alen Aligrudić (1977), koji dolazi iz Danske, ali čije poreklo seže sa ovih prostora.

U Kulturnom centru Rex, povodom predstavljanja nedavno pokrenutog rezidencijalnog programa Biroa Beograd, organizovan je javni razgovor sa umetnikom. Tokom boravka u Beogradu, Aligrudić svojim radom odgovara na prostor, urbanitet Novog Beograda. Iako je izložba novonastalih radova najavljena za jun, umetnik je saradnju sa lokalnom scenom najavio predstavljanjem dosadašnjeg stvaralačkog opusa. Pored dva kraća video rada, Aligrudić je, kroz slajd-šou, prikazao fotografije, koje su do sada nastale inspirisane neposrednim okruženjem. Osim vizuelizacije brojnih problema, proizašlih iz velikih društvenih promena na ovim prostorima, i njihovih reprekusija na ljudsku psihu, Aligrudić se u radovima bavi i fotografskom interpretacijom narodnih poslovica, načinom na koji se stvarnost konstruiše putem jezika, kao i propitivanjem samog medija fotografije, njegovim mogućnostima i ograničenjima.

Polazeći od potrebe za pripadnošću, kao najzastupljenijom temom u svom stvaralaštvu, Aligrudić odlazi i korak dalje. Za ovog umetnika, koji se izjašnjava kao (ex)Jugosloven, čežnja za korenima biva obesmišljena jer Jugoslavija, kao društveno-politički poredak, više ne postoji. Zato Aligrudić svoju raskorenjenost koristi kao privilegovano stanovište koje omogućava kritičku distancu kako prema društvenim turbulencijama na ovim prostorima, tako i prema zahtevima nove sredine, u kojoj se insistira na usvajanju onoga što je paradigmatično za datu kulturu.

Jedan od njegovih najranijih radova koji se bavi pitanjem identiteta i metaforom „izgubljene zemlje”- Pozdrav iz Jugoslavije, nastao u periodu 2003-2009. godine, predstavljen je u formi foto-knjige. U okviru ovog projekta, Aligrudić je snimio pejzažne fotografije, portrete roditelja i njemu bliskih ljudi, fotografije spomenika, zapuštenih urbanih celina. Prvi utisak je da je u fotografijama forma evidentno podređena sadržaju. Tehnički nesavršene fotografije se razlikuju i po formatu, ali i svetlu, oštrini, kompoziciji. Dodatno, one su lišene i direktne vezanosti za prostor i vreme, čime se na uštrb prepoznavanja lokaliteta, u prvi plan ističu raznovrsni osećaji uobličeni fotografijom. Tako su u ovoj seriji izmešane fotografije sa prostora Balkana i fotografije novih postojbina iseljenika iz bivše Jugoslavije, na koje umetnik, u svom radu, referira kao na „virtuelnu Jugoslaviju”. Ove kontradikcije i ambivalentnosti lišavaju Aligrudićeve radove bilo kakve patetike, koja bi se očekivala iz naslova ovog projekta.

Druga prikazana foto-knjiga- Pozdrav iz Crne Gore 2007-2009, predstavlja nastavak umetnikovih putovanja na kojima beleži, registruje, dokumentuje vidljive promene, nastale u Crnoj Gori nakon proglašenja nezavisnosti. U fotografijama je sveprisutna oronulost, zapuštenost sela koja, poslednjih godina, nastaje kao posledica krupnih investicija i prodaje zemljišta u primorskim krajevima. Paradoksalno, u zemlji razvijenog turizma, Aligrudićeve pejzažne fotografije su u potpunosti lišene ljudi, čime se naglašava osećanje beznađa i apatije.

Najnoviji rad umetnika, koji je bio i direktan povod za njegovo gostovanje u Beogradu, jeste projekat Metamorfoze paradigmi, nastao u periodu 2011-2012. godine. Iako se rad sastoji od fotografija sa prostora bivše Jugoslavije, on ne reflektuje probleme od lokalnog značaja već jednu opštu destabilizovanost savremenih društava. Tako se na fotografijama pojavljuju različiti simboli, poput petokrake na groblju, ili čak nadrealni elementi, poput laneta u urbanom okruženju, do paradoksalnih kombinacija, kao što su seoski gong i satelitske antene uhvaćene u istom kadru. Ovim Aligrudić kao da želi da naglasi da raspad starog nije doveo do skladnog poretka stvari. Naprotiv. U njegovim fotografijama nema jasne polarizacije. Sve je izmešano - i poznato i nepoznato, i prisno i otuđeno. Međutim, sudeći po prikazanim fotografijama, ove kategorije stalno zamenjuju svoja mesta. Tako nepoznato postaje privlačno, a od poznatog se polako otuđujemo. Fotografije, stoga, pobuđuju melanholiju, neizvesnost, nesigurnost, zebnju koja nije dramatična i intenzivna. Umetnik, naime, ne beleži strašne, užasne događaje već neumitne globalne promene.

Sumirajući predstavljene radove, sa sigurnošću se može reći da Aligrudić vešto koristi svoju poziciju putnika, iseljenika, sa koje uspostavlja, nama korisnu, kritičku percepciju savremenog sveta. Povezujući „tamo” i „ovde” mrežom značenja i različitih odnosa, nudi samosvojno viđenje nekadašnje Jugoslavije i savremenih, evropskih multi-kulturnih društava. S druge strane, naglašenim subjektivnim doživljajem aktuelnih društvenih promena, pokazuje kako preobražaj, razgradnja poznatog, i pre svega gubitak uporišnih tačaka, utiče na samoprepoznavanje.

Tekst je nastao u sklopu projekta Criticize This! koji organizuju Kulturtreger i Kurziv iz Hrvatske, SEEcult.org i Beton iz Srbije, te Plima iz Crne Gore. Projekat se realizuje u sklopu programa "Kultura 2007-2013" Evropske komisije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost organizatora projekta Criticize This! i ni na koji način se ne može smatrati da odražava gledišta Evropske unije.

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i