• Search form

04.04.2016 | 13:50

Preminuo Alija Akšamija

Preminuo Alija Akšamija

Bard bosansko-hercegovačke, jugoslovenske i evropske fotografije Alija M. Akšamija, koji je redefinisao portretnu fotografiju, a svetsku prepoznatljivost stekao portretom pisca i nobelovca Ive Andrića, preminuo je u Sarajevu u 98. godini.

Akšamija je preminuo u bolnici, posle kraće bolesti, dan uoči 98. rođendana. Termin i lokacija dženaze biće objavljeni naknadno.

Evropska asocijacija nezavisnih profesionalnih fotografa (Association of Independent Professional Photographers of Europe) navela je u telegramu saučešća da je izgubila jednog od “najstarijih, velikih i maštovitih vizionara svetlopisa prošlog veka koji je definisao temelje minimalizma u portretnoj fotografiji”. Akšamijin uticaj na fotografiju bio je ogroman, a njegov senzualni rad na portretnoj fotografiji pomogao je u definisanju ere bosanskog humaniteta, koji, za razliku od portretne fotografije u svetu, fotografije spektakla, lica slave i raskoši, nudi izvornu ljudskost, suspregnutu duševnost i lepotu pre lepote… istakao je prof. Ibrahim Krzović, istoričar umetnosti. Doprineo je stvaranju pečata nepoznatih ljudi iz njihove svakodnevnice.

Kupovinom fotografske kamere u Zagrebu 1938. godine, nakon relativno kratke obuke u Sarajevu, Akšamija je započeo stvaralački put tokom kojeg je redefinisao portretnu fotografiju kao umetnički oblik posredstvom ciklusa “Slučajnih prolaznika”,  naveo je u tekstu povodom smrti Akšamije njegov sin, Mehmed Akšamija, koji je završio FAMU u Pragu, a veliki deo života posvetio je istraživanju dela svog oca.

      Ivo Andrić pored mosta Mehmed-paše Sokolovića na Drini, na fotografiji Alije Akšamije

Književnik Miljenko Jergović zapisao je da bi Akšamija imao mesto u istoriji i da je u životu snimio samo tri slike Ive Andrića.

“Nakon što je 1963. Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu za književnost, Akšamija je snimio njegovu najpoznatiju fotografiju, koja će biti reprodukovana širom sveta, u književnim leksikonima, monografijama i društvenim magazinima, i postaće amblematska piščeva slika, jedina na kojoj on – sasvim nesklon ekstrovertnim ceremonijalima i samopredstavljanju – pozira, i po fotografovim uputstvima gleda mimo objektiva, negde sa strane, prema čaršiji u kojoj je proveo detinjstvo…”.

Akšamijin cilj nije bio da postane poznat po portretima Ive Andrića i drugih osoba koje je portretisao, ali su mu ti portreti pomogli da izgradi, usmeri i, u okviru važećih “društvenih normi”, verifikuje svoju stvaralačku karijeru.

Jednostavnost, neposrednost i iskrenost uvek su bili njegov kapital. To je vidljivo na portretima sugrađana, ostvarenim u okviru ciklusa “Slučajni prolaznici III (1953-1970)”. Verovao je u jednostavnost pristupa fiksaciji portreta, kao i u jednostavnost opreme za fiksaciju optičke slike, naveo je Mehmed Akšamija.

Jedan portret – jedan snimak, rezultat je duboko svesnog autorskog delovanja Akšamije. U tom smislu, jedan portret – jedan snimak je njegov autorski pečat.

Priznavao je, razumevao i hvalio svoje heroje, a njegov rad je bio prožet specifičnom upotrebom izražajnih sredstava i mogućnosti te discipline kreativnog delovanja u cilju definisanja vlastitog autorskog rukopisa. Tokom godina artističkog formiranja, Akšamija je ojačao i iskristalizovao moralne vrednosti, poštujući ljudsko dostojanstvo i odbacujući diskriminaciju po bilo kojoj osnovi. Kako bi preneo određeni identitet, Akšamija je koristio jezik slike – izražajne i konstruktivne mogućnosti fiksacije optičke slike. Izraz lica, položaj i veličinu tela, te smer pogleda portretisanog, jasno i dosledno je prenosio posmatraču. To je postizao rasvetom, načinom kadriranja i uokvirivanja konstantne pozadinske forme (tamnim obrisima filmske emulzije) u odnosu na akcentualnu, čije je lociranje različito. Akšamija naglašava neku drugu priču, koju u datom momentu saznaje podupirući je vlastitom autorizacijom, čineći je razumljivom i čitljivom i u tom sasvim novom ruhu. Zbog specifičnog načina korišćenja konstruktivno-sadržajnih elemenata, Akšamija se potvrdio kao jedan od prvih autora koji je dugim istraživačkim delovanjem definisao vlastiti minimalizam u mediju svetlopisa/fotografije.

Minimalistički pristup Akšamije isključuje direktno komentarisanje društva, ali ne isključuje indirektno, emotivno i podsvesno. Odbacuje naglašene emocije kao princip i bilo kakvu simboliku, sve osim onoga što se može videti u samom delu, ali akcentira autorsku svest o rukopisu i temi, naveo je Mehmed Akšamija.

Portretna fotografija obrađena u okviru autorskih ciklusa subjektivno je svedočanstvo ne samo o ljudima i ljudskim grupacijama i njihovom položaju u društvu nego i dragocen, promišljeno ostvareni svetlopisni zapis, koji predstavlja jedan od pouzdanih ključeva za razumevanje duha vremena u kojem je nastao.

Akšamijini radovi nalaze se u zbirkama i kolekcijama Muzeja savremene umetnosti, Zadužbine Ivo Andrić, Kluba književnika Jugoslavije, Foto saveza Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, Galerije USUF YU, Fundusa IVAS, Arhiva Jugoslavije, Fundusu Gradske Skupštine Skoplja, Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, kao i u mnogim privatnim kolekcijama, monografijama, stručnim i popularnim revijama i časopisima.

Dobitnik je većeg broja nacionalnih i internacionalnih nagrada i priznanja, među kojima su: Nagrada za životno delo Association of Independent Professional Photographers of Europe – “Nicéphore Niépce” u oblasti kreativnog delovanja (2008), Nagrada FEP - Federation of Profešional Photographers of South East Europe (Exellentia photographie FEP-a, 1998), Zlatnik sa likom Nikole Tesle EUROPHOT-a za visoki profesionalni doprinos fotografskom mediju u Jugoslaviji i Evropi (1986), titula Exellentia photographie PPofE koju je dobio od Asocijacije neovisnih fotografa za jugoistočnu Europu (1984), titula Exellentia jugoslovenske fotografije za dugogodišnji rad i izuzetne rezultate koju je dobio od USUF YU (1976),  počasna titula Majstor umetničke fotografije Udruženja slobodnih umetnika fotografije Jugoslavije (1976)…

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i