• Search form

06.03.2012 | 14:38

Predgovor kao dokument vremena

Predgovor kao dokument vremena

Criticize This! Davor Matičević: Suvremena umjetnička praksa, uredile Marija Gattin i Radmila Iva Janković, Durieux, Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, Hrvatska sekcija AICA

Piše: Tihana Bertek

U Etičkom kodeksu za kustose Američkog udruženja muzeja (CurCom) iz 2009. stoji: „Kustosi su specijalizirani stručnjaci … iznimno obrazovani, iskusni ili školovani u području relevantnom za misiju ili svrhu muzeja ... oni su ambasadori koji predstavljaju svoju instituciju u javnoj sferi“. Povijesno gledano, funkcija kustosa bila je da prikuplja, čuva, klasificira, interpretira i prezentira objekte koji su činili muzejsku kolekciju. No, s promjenom statusa muzeja u društvu između 1960-ih i 1980-ih, i kustos dobiva novu ulogu: kao autor izložbi postaje aktivni sudionik umjetničke scene, ali i proizvođač značenja. Stoga se danas kustose ne smatra samo organizatorima izložbi već medijatorima između umjetnosti i publike, te intelektualcima koji, zauzimajući određenu teorijsko-kritičarsku poziciju, „proizvode mreže odnosa“ (B. von Bismarck) ili čak „organiziraju javnu sferu“ (O. Marchart).

Iako se obično '90-te navode kao razdoblje kustoskog booma, sve je započelo još '70-ih sa švicarskim povjesničarom umjetnosti Haraldom Szeemannom kojeg se danas smatra začetnikom trenda kustosa-zvijezde. Taj je fenomen na našoj sceni još uvijek relativno neaktualan unatoč tome što su se neki regionalni kustosi dosta uspješno uspjeli približiti takvoj poziciji (primjerice, kustoski kolektiv WHW). Kustos-zvijezda kao javni intelektualac istovremeno predstavlja instituciju u kojoj djeluje i nadilazi njene granice, a samoreprezentacija, odabir aktualnih, društveno relevantnih tema te rad na velikim projektima pritom igraju bitnu ulogu. Nedavno su napravljeni koraci u smjeru osviješćivanja uloge kustosa u konstruiranju povijesti umjetnosti objavljivanjem zbirke tekstova i predgovora Davora Matičevića Suvremena umjetnička praksa u izdanju Durieuxa.

Matičević (1945-1994) je bio jedna od najznačajnijih figura u artikuliranju Nove umjetničke prakse (kojoj je u knjizi i posvećeno najviše prostora), član Međunarodnog udruženja likovnih kritičara - AICA, voditelj Centra za fotografiju, film i televiziju, kustos Galerije suvremene umjetnosti u njenom formativnom razdoblju, te pred kraj života i ravnatelj MSU-a.

Sudeći po konceptu knjige i nekolicini fotografija koje prikazuju kustosa u radnom okruženju, riječ je o pokušaju svrstavanja Matičevića u red kustosa-zvijezda. Osim izdašne brade, Matičevića i Szeemanna povezuje ne samo bliska suradnja s umjetnicima i aktivni angažman na umjetničkoj sceni, već i uključenost u postavljanje izložbi.

Tako ga na naslovnici vidimo u odijelu s leptir kravatom kako uređuje instalaciju Kameni vrt Dalibora Martinisa, dok je na poleđini s unutrašnje strane korica u društvu spremačica, ovaj put ležerno odjeven, kako radi na postavu izložbe U susret Muzeju suvremene umjetnosti. Romantizaciji pridonosi i pomalo idealizirajući uvodni tekst Radmile Ive Janković u kojem Matičevića naziva majeutičarom za kojeg „nije postojalo radno vrijeme“ i koji – zamislite! – često sam postavlja izložbene eksponate, pripisujući mu „najbolje osobine kustoske profesije.“ Povjesničar umjetnosti Vanja Babić u svom osvrtu na knjigu u Vijencu percipira Matičevićev lik prvenstveno kroz njegovu pojavnost, pronalazeći u njemu spoj dendizma i boemštine. No, ne treba se zadržavati na ovakvom, sasvim nepotrebnom, pokušaju stvaranja lika karizmatičnog kustosa-genija. Matičevićevo djelovanje i tekstovi dovoljan su dokaz da ga bez rezerve možemo smatrati jednom od ključnih kritičarsko-kustoskih ličnosti svog vremena.

Knjiga Suvremena umjetnička praksa podijeljena je u dvije cjeline. Prva, naslovljena „Pregledi i pojave“, obuhvaća šest tekstova nastalih za veće izlagačke projekte, koji osim analiza radova individualnih umjetnika donose i interpretacije općih umjetničkih kretanja te kulturnog i političkog konteksta, dok se u pozadini cijelo vrijeme provlači djelatnost Galerije suvremene umjetnosti, ali i Galerije SC, Galerije Nova i drugih. Matičević se izražava razumljivim, jasnim jezikom te bez napora navigira kroz teme ne gubeći nit ni interes čitatelja. U tom ga smislu možemo smatrati podjednako zanimljivim stručnoj i nestručnoj publici, a njegov close-reading suvremene umjetničke djelatnosti predstavlja izuzetan doprinos razumijevanju glavnih preokupacija umjetnika tog razdoblja, ali i pozicije Zagreba koji je u to vrijeme bio jedan od glavnih međunarodnih likovnih centara. Drugu cjelinu pak čini 28 predgovora samostalnim izložbama održanih u rasponu od 1974. do 1993. Na samom kraju knjige nalaze se bibliografske bilješke uz tekstove te Matičevićeva bibliografija i kratki životopis.

Iako bi ciničnim čitateljima mogao zasmetati suviše romantizirani ton knjige ili možda preopćenit i pomalo banalan naslov, u današnje vrijeme veće ili manje ravnopravnosti kustosa i umjetnika potrebne su nam knjige koje se bave kustoskom djelatnošću. Kako stoji u uvodnom tekstu, Matičević nije samo kroničar, već i „aktivni protagonist vremena u kojem se umjetnička kritika sve manje bavi evaluacijom umjetničkog djela, a sve više načinima rekonstrukcije kreativnih procesa“. Stoga ova knjiga nije toliko biografski dokument, već više pregled i analiza razdoblja od 20-ak godina u hrvatskoj umjetnosti, pri čemu do izražaja dolazi upravo važnost pozicije kustosa.

Tekst je nastao u sklopu projekta Criticize This! koji organizuju Kulturtreger i Kurziv iz Hrvatske, SEEcult.org i Beton iz Srbije, te Plima iz Crne Gore. Projekat se realizuje u sklopu programa "Kultura 2007-2013" Evropske komisije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost organizatora projekta Criticize This! i ni na koji način se ne može smatrati da odražava gledišta Evropske unije.

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i