• Search form

26.10.2009 | 13:24

Potrebna korekcija zakona

Potrebna korekcija zakona

Samoorganizovanje umetnika za poboljšanje njihovog položaja bila je tema nedavnog okruglog stola u Ljubljani, održanog u okviru regionalnog projekta “Let’s Talk Critic Art” portala za kulturu iz Slovenije, Hrvatske, Makedonije i Srbije.

Povodom okruglog stola, održanog u organizaciji portala Artservis i SCCA-Ljubljana, o situaciji u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, portali SEEcult.org i Kulturpunkt razgovarali su i pojedinačno sa učesnicima iz tih zemalja.

O statusu i položaju umetnika u Srbiji razgovarali smo s Dragoslavom Krnajskim, bivšim predsednikom Udruženja likovnih umetnika Srbije - ULUS (1997-2002) i predsedavajućim Koordinacionog odbora umetničkih udruženja Srbije (2002-2007), koji je član Inicijativnog odbora članova ULUS-a, angažovanog u kritici procesa izrade i javnoj raspravi nedavno usvojenog Zakona o kulturi, prvog u Srbiji posle 17 godina.

Krnajski je od početka 80-ih priredio više od 20 samostalnih i izlagao na mnogim grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu, a dobitnik je značajnih nagrada u oblasti skulpture (Bijenale mladih Rijeka 1987, Oktobarski salon 1990. i Trijenale jugoslovenske skulpture Pančevo 1996). Tokom 90-ih učestvovao je u osnivanju umetničke grupe Led Art (1993) i Centra za kulturnu dekontaminaciju (1994).

 

S/KP: Kakav je položaj samostalnih umetnika u Srbiji (s obzirom na dobijanje statusa, procedure odlučivanja, pitanje kriterijuma, sistem uplaćivanja doprinosa za socijalno/penzijsko osiguranje, obaveze umetnika prema državi i sl.)?

D. K.: Svaki državljanin Republike Srbije je, ukoliko se bavi određenom umetničkom ili drugom delatnošću u kulturi, mogao da konkuriše za sticanje statusa samostalnog umetnika ili samostalnog radnika u kulturi pri određenom umetničkom udruženju u skladu sa Zakonom o samostalnom obavljanju umetničke ili druge delatnosti u kulturi iz 1993 godine. Po novom Zakonu o kulturi iz avgusta ove godine, udruženja će i dalje utvrđivati status i voditi evidenciju samostalnih umetnika (samostalnih stručnjaka u kulturi, što je novina) i samostalnih saradnika.

Opšti uslovi u postupku za sticanje statusa su bili propisani zakonom od kojih je najbitniji da budući samostalni umetnik ne ostvaruje prava iz oblasti penzijskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja po drugom osnovu, odnosno iz radnog odnosa.

Posebni kriterijumi za ostvarivanje statusa su bili utvrđeni u svakom umetničkom udruženju za svaku oblast i struku posebno, a sprovodila ih je stručna komisija koju je imenovalo udruženje. Status se produžava tako što se dokazi o ostvarenoj umetničkoj aktivnosti dostavljaju udruženju nakon isteka perioda od četiri godine (vidi: Pravilnik ULUS-a u prilogu). Kriterijume će ubuduće donositi Ministarstvo kulture na predlog reprezentativnih udruženja, kao i postupak vođenja evidencije i davanja obrazloženog mišljenja. Novina u novom zakonu je da će postojati mogućnost žalbe Ministarstvu kulture na odluku udruženja.

Kada je reč o osnovicama, Zakonom o doprinosima iz 2004., koji je menjan i dopunjavan više puta, za samostalne umetnike predviđena je najniža obavezna osnovica (prvo 50%, a potom 35 % od prosečne zarade), ukoliko umetnik ne ostvaruje zaradu. Tu najnižu osnovicu uplaćuje lokalna samouprava. Sa predstavnicima grada Beograda potpisan je ugovor koji je 2006. obezbeđivao, pored najniže, i dve uvećane osnovice, u skladu sa godinama staža, ali je taj aranžman propao zbog odbijanja Ministarstva finansija da za samostalne umetnike primeni izuzuzeće od aktuelnog zakona.

Za sada se plaćanje doprinosa sa redovnim kašnjenjima vrši u Beogradu i par gradova u Srbiji, što onemogućuje samostalnim umetnicima da ostvare svoja prava kad je reć o zdravstvenom i penzijskom osiguranju, kao i drugim pravima koja su uslovljena poreskim potvrdama, jer se na računima redovno gomilaju dugovanja i kamate.

Novi zakon o kulturi predviđa kategoriju istaknutog umetnika za koga će obavezu plaćanja doprinosa preuzeti Ministarstvo, što bi eventualno moglo značiti da će osnovica za istaknute umetnike biti uvećana.

Samostalni umetnik je u statusu poreskog obveznika i dužan je da početkom svake kalendarske godine podnese poresku prijavu u kojoj se opredeljuje za određenu akontacionu osnovicu zavisno od očekivane zarade. Uplatu doprinosa (35% od prosečne zarade) umesto samostalnog umetnika može izvršiti Skupština grada  preko matičnog udruženja, tako što tromesečno uplaćuje prispele obavaze u skladu sa Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.

Autorski honorar je u Srbiji oporezovan sa stopom od 20 %. Samostalnom umetniku su priznati stvarni ili normirani troškovi, i to u rasponu od 50, 43, 34 procenta od bruto prihoda, zavisno od umetničke delatnosti na koju se autorski ugovor odnosi. Restriktivne izmene zakona u fiskalnoj sferi poslednjih nekoliko godina bile su uzrok najburnijih reakcija umetnika i umetničkih udruženja.  

 

S/KP: Na koji način se umjetnici zalažu/bore za poboljšanje statusa i postoje li oblici samoorganovanja u tom pogledu, koji su ako postoje i kakvi su rezultati do sada postignuti?

D. K.: Pored 14 umetničkih udruženja koja najvećim delom nastupaju organizovano preko Koordinacionog odbora umetničkih udruženja Srbije, prisutni su i oblici samoorganizovanja. Jedan takav primer je Inicijativni odbor članova ULUS-a, koji je formiran povodom otvorene javne rasprave o Zakonu u kulturi sa ciljem da sveobuhvatnije i celovitije pripremi predloge za izmenu i dopunu zakona. Inicijativni odbor se potom oglašavao u više navrata ućešćem u debatama i raspravama tokom procedure usvajanja Zakona o kulturi, kao i povodom drugih zakonskih predloga.

Koordinacioni odbor je svojom višegodišnjom aktivnošću stekao status tela koje je u zakonu evidentirano kao partner u rešavanju pojedinih pitanja, dok su pojedini predlozi Inicijativnog odbora postali sastavni deo konačnog zakonskog rešenja.

I pored ovih pozitivnih pomaka evidentna je generalna nezainteresovanost i nemotivisanost umetnika i stručne javnosti u kulturi za značajnije angažovanje u sferi zakonodavne aktivnosti.

 

S/KP: Što bi konkretno trebalo promeniti i kako?

D. K.: Pre svega odredbe zakona o doprinosima koje bi omogućile plaćanje uvećanih osnovica za samostalne umetnike tako da početna osnovica bude prosečna zarada u Srbiji, a sve naredne osnovice srazmerno veće. Ostvarivanje tog cilja moguće je dostići ozbiljnom kampanjom i pritiskom na Ministarstvo kulture da podrži predlog udruženja i samostalnih umetnika. Formiranje međuresorne radne grupe (predstavnici Ministarstava kulture, finansija, rada i socijalne politike) značajno bi pomoglo u ostvarivanju ovog cilja, kao i razrešenju drugih pitanja koja su sada predmet sporenja.

Preciziranje pojedinih odredbi je od izuzetnog značaja kasnije u primeni zakona, a vraćanje izostavljenih odredbi ima za cilj da obezbedi afirmaciju određenih oblasti delovanja u kulturi.

Neophodno je i već u zakonu naznačiti obavezujuće odredbe za podzakonske akte.

Da bi Strategija zaista imala karakter nacionalnog programa za kulturu ona mora biti dugoročnija. Transparentnost procedura razmatranja i usvajanja u parlamentu obezbediće neophodan javni karakter ovog za nacionalnu kulturu značajnog dokumenta.

Kako se ne bi na veštački način sužavao prostor koji određuje raznovrsnost organizovanja u kulturi, neophodno je preciznije definisanje oblasti kulturnih delatnosti. Neprihvatljivo je uvođenje mogućnosti da dva udruženja budu reprezentativna. Nema opravdanog razloga da se dva ili više udruženja iz iste oblasti tretira reprezentativnim po pitanju utvrđivanja statusa. Utvrđivanje statusa bi trebalo da bude samo jedan od kriterijuma za sticanje statusa reprezentativnog udruženja. Kriterijumi za ostvarivanje statusa reprezentativnog udruženja moraju biti prošireni. Pored broja članova udruženja ili broja samostalnih umetnika, potrebno je potvrđivanje doprinosa javnom interesu u kulturi koji proizlazi iz delatnosti kojom se bavi udruženje, a predstavlja dopunu doprinosa kulturi uporedivu sa doprinosom ustanova kulture.

Povodom pojma istaknutog umetnika i stručnjaka u kulturi, neophodno je preciziranje odrednice samostalni, jer je apsurdno i suprotno zakonu koji reguliše ovu materiju da pravo na plaćanje doprinosa stiče zaposleni umetnik. Kategorija “istaknuti” je samo posledica kategorizacije unutar statusa samostalnog umetnika. Važno je ovom prilikom pomenuti da sve ovo ima smisla jedino pod uslovom da uplata doprinosa znači uplatu uvećanih osnovica za ovu kategoriju osiguranika, a to podrazumeva pokretanje procedure za hitnu izmenu Zakona o doprinosima koja bi bila usklađena sa početkom primene Zakona o kulturi.

Neophodna je, između ostalog, i izmena u članu koji govori o plaćanju doprinosa sa pozicije lokalne samouprave, budući da treba preciznije definisati delatnosti za koje se preuzima obaveza plaćanja. Do sada država nije preuzimala obavezu plaćanja doprinosa samostalnim saradnicima tj. radnicima u kulturi, već su oni sami izmirivali svoje obaveze. Otvaranjem prostora u zakonu za samostalne stručnjake u kulturi omogućeno je da se napravi jasno razdvajanje unutar oblasti kulturne delatnosti, koja se do sada vodila pod odrednicom “druge delatnosti u kulturi” .

Pribavljanje mišljenja je pravni osnov koji obavezuje lokalnu samouravu da uključi reprezentativna udruženja u proces oko utvrđivanja bližih uslova i načina sticanja prava na plaćanje.

 

S/KP: Šta očekujete u budućnosti i hoće li biti nekih novih akcija/aktivnosti za poboljšanje stanja ili zakonskog okvira?

D. K.: Mislim da je od izuzetne važnosti povezivanje umetnika regiona po svim pitanjima koja prepoznaju kao zajednička, jer će svi postignuti pozitivni efekti u pojedinim sredinama biti korisni za ostvarivanje povoljnijeg položaja umetnika u čitavom regionu.

Razgovarale: Vesna Milosavljević i Dea Vidović

O statusu i položaju umjetnika u Hrvatskoj i Sloveniji možete čitati i u intervjuima koje su portali SEEcult.org i Kulturpunkt vodili sa umetnicima Nemanjom Cvijanovićem iz Hrvatske i Marijom Mojcom Pungerčar iz Slovenije.


U prilogu: Pravilnik ULUS-a o uslovima i kriterijumima za sticanje statusa samostalnog umetnika

Okrugli sto “Samoorganizovanje umetnika za poboljšanje njihovog položaja”, održan 9. oktobra u novom ljubljanskom kulturnom centru Kino Šiška, organizovan je radi unapređenja informisanja javnosti o položaju umetnika u regionu, kao i podsticanja aktera na povezivanje i saradnju, a deo je dvogodišnjeg projekta “Let’s Talk Critic Art”, čiji je nosilac portal za kulturu jugoistočne Evrope SEEcult.org iz Beograda, u saradnji sa SCCA-Ljubljana / Artservisom, Kulturpunktom iz Zagreba i Forumom-Skopje iz Skoplja, uz podršku Evropske kulturne fondacije (ECF) i Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope.

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i