• Search form

24.02.2018 | 18:35

Poslednje godine Niko

Poslednje godine Niko

Italijanska rediteljka i scenaristkinja Suzana Nikijareli, čiji film “Niko 1988” učestvuje u Glavnom takmičarskom programu 46. Festa, izjavila je da nije želela klasičnu biografsku priču o čuvenoj pevačici benda Velvet andergraund i jednoj od muza Endija Vorhola, već je htela da napravi svoju Niko.

“Film se fokusira na njene poslednje tri godine života. Mislim da su joj to bile najbolje godine. Svi sa kojima sam razgovarala o Niko, njen menadžer iz tog perioda, sin Ari, promoter iz Češke, neki ljudi iz Italije koju su je poznavali, pričali su mi da je to zaista bio najbolji period njenog života. Verovatno zato što je tada držala stvari pod kontrolom. Ona sama je više puta izjavila u intervjuima da joj nije odgovaralo kada je bila lepa ikona i muza i da je kasnije bila srećnija”, rekla je Suzana Nikijareli 24. februara na konferenciji za novinare 46. Festa u Sava centru.

Pre pisanja scenarija, kako je rekla, pogledala je i pročitala sve što je ikada snimljeno i napisano o Niko, a potom razgovarala sa ljudima koji su je poznjavali.

“Onda sam počela da upoznajem ljude koji su je znali, a posebno njenog sina Arija, koji je inače sin Alena Delona, koji ga nikada nije priznao. U tim susretima sam osetila posebnu energiju koja me je nadahnula. Ti ljudi nisu sarađivali na scenariju, samo smo pričali, a ja sam onda te emocije koje su mi date i svoja  osećanja iz tih susreta unela u film”, navela je Suzana Nikijareli, u čijem se filmu Niko bliži 50. godini života, živi skromno i usamljenički u Mančesteru, daleko od nekadašnjih glamuroznih dana 60-ih, kada je bila Vorholov superstar i pevačica Velveta. Ne mari više za svoj izgled, niti za karijeru, a boreći se sa svojim demonima i posledicama neurednog života, žudi da obnovi odnos sa sinom, nad kojim je odavno izgubila starateljstvo.

Naglasivši da “Niko 1988” nije dokumentarac i da je htela da napravi svoju sopstvenu Niko, dodala je da to nije ni klasičan biografski film.

“To mi je bila ideja od početka. Biografski filmovi nekako dosta liče jedni na druge - prvo imamo osobu koja je nepoznata, pa se proslavi, a onda dolazi faza dekadencije. Dakle, to je uvek priča o uspehu i padu, kao da te dve stvari zaista postoje, ali to u stvarnom životu nije tako. Ja nisam tako videla priču o Niko. Suština ovog filma je replika glavne junakinje, koju je Niko zaista jednom rekla: ‘Bila sam na vrhu i bila sam na dnu. Oba mesta su prazna’. Poenta filma je da je život uvek ono što se dešava u sredini, u međuvremenu. Moj film je o normalnom životu jedne žene, nezavisno od ideje uspeha i propasti, biti ili ne biti slavan”, rekla je Suzana Nikijareli.

Suzana Nikijareli je istakla da joj je puno pomogla glumica Trina Dirholm i da su “zajedno napravile novu Niko”, kao i da su sve pesme u filmu rearanžirane i ponovo snimljene, a peva ih Dirholmova.

“Nije reč o autorskim pravima, to je bio kreativni izbor. Trina je u mladosti bila pevačica, uspešno nastupila na Evroviziji, njena pesma bila je hit u Danskoj, ima sjajan glas i zna mnogo o turnejama sa bendom, još nosi muzičara u sebi. Ne bi imalo smisla da se u filmu samo slika, a da puštamo originalne pesme. Bilo je zabavno tražiti zajedno sa njom našu sopstvenu Niko, kroz rad na pesmama i stihovima pronaći karakter te osobe. To je bio deo procesa, vrlo važan za nas dve - da ostavimo Niko po strani, mada nam je ona bila inspiracija. Mislim da smo definitivno napravili našu sopstvenu Niko. To je bio i jedini način da napravimo film koji će biti univerzalan – o jednoj ženi, ne samo o Niko”, rekla je Suzana Nikijareli.

Ideja o rearanžiranju muzike svidela joj se i zato što to omogućava da se u publici - dok sluša poznate stvari u novoj verziji, probude nova osećanja.

Suzana Nikijareli primetila je da i današnja mlada generacija zna dosta o grupi Velvet andergraund.

“To je klasika. I ja sam njihovu najpoznatiju ploču kupila decenijama nakon izlaska. Sve generacije koje su došle posle primile su tu muziku kao istoriju roka”, dodala je rediteljka filma “Niko 1988”, koji se prikazuje 24. februara u Dvorani Kulturnog centra Beograda, dan kasnije u Jugoslovenskoj kinoteci, a 26. februara u Domu omladine Beograda.

Na Fest je doputovao i producent te italijansko-belgijske koprodukcije Alesio Lazareći, koji je rekao da je to što je reč o filmu o muzičkoj zvezdi olakšala proces finansiranja.

“Ona je ostavila važan trag u muzičkoj istoriji Evrope. Otuda je i jedini pravi put bio da radimo evropsku koprodukciju”, rekao je Lazareći, dodajući da je film “Niko 1988” dobio podršku i Euroimaža i nekih drugih evropskih fondova.

Rediteljka Suzana Nikjareli, rođena 1875. godine u Rimu, diplomirala je i doktorirala filozofiju na Univerzitetu u Pizi, a završila je i filmsku režiju u Eksperimentalnom centru za kinematografiju u Rimu. Karijeru je započela uz Nanija Moretija, režirajući jedan od filmova u okviru zbirke “Diari della Sacher”, prikazane na Filmskom festivalu u Veneciji. Rediteljka je i scenaristkinja brojnih kratkih i dokumentarnih filmova, kao i dva dugometražna “Kosmonaut”, za koji je dobila nagradu Controcampo u Veneciji, i “La scoperta dell'alba”.

U Glavnom takmičarskom programu Festa je ukupno 16 filmova, među kojima su i oni koji tretiraju goruće društvene i socijalne teme, ali i oni koji na izuzetan način približavaju ličnosti koje su svojim stvaralaštvom inspirisale generacije, a većina njih nije otkupljena za bioskopsko prikazivanje.

Filmove će ocenjivati žiri koji čine Milčo Mančevski, Jovan Jovanović, Elma Tataragić, Mila Turajlić i Gordan Kičić.

Festivalski sajt je fest.rs, a program se nalazi i u Kalendaru portala SEEcult.org, kao i u PRILOGU (pdf)

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i