• Search form

26.05.2021 | 15:23

Počinje Kreativna Evropa 2021-2027.

Počinje Kreativna Evropa 2021-2027.

Evropska komisija objavila je početak novog ciklusa programa podrške kulturnom i kreativnom sektoru Kreativna Evropa u periodu 2021-2027. godine, za koji je predviđen budžet od 2,4 milijarde evra, što je 63 odsto više nego u proteklom periodu 2014-2020. (1,47 milijarda evra).

Za prvu godinu programa Kreativna Evropa 2021. predviđen je dosad nezabeležen budžet u iznosu od oko 300 miliona evra, što će, kako je saopšteno 26. maja u Briselu, povećati radnicima i umetnicima iz svih oblasti kulture mogućnost rada i saradnje u različitim disciplinama, te podstaći razvoj publike.

Prvi pozivi biće otvoreni za sve organizacije aktivne u relevantnim kulturnim i stvaralačkim sektorima.

Cilj Kreativne Evrope je i povećanje konkurentnosti kulturnih sektora, te podrška njihovom radu na aktivnostima koje su zelenije, te u većoj meri digitalne i participativne. Posebna pažnja posvećena je jačanju vitalnosti i oporavku kulturnih i kreativnih sektora, s obzirom na pandemiju COVID-19.

Evropska komesarka za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Marija Gabrijel (Mariya Gabriel) izjavila je da više od osam miliona ljudi u celoj Evropskoj uniji radi u nekom od kulturnih sektora.

“Kultura ne poznaje granice i državljanstva. Umetnost je prozor za svet i doprinos našoj povezanosti. U trenutku kada se muzeji, bioskopi, lokaliteti kulturne baštine i pozorišta počnu ponovno otvarati, želim ponovno naglasiti podršku Evropske komisije kulturi i stvaralaštvu. Kreativna Evropa će se pomoću novog budžeta koncentrisati na jačanje stabilnosti tih sektora uz istovremeno promovisanje njihove raznolikosti i kreativnosti”, poručila je Marija Gabrijel.

Evropski komesar za unutrašnje tržište Tjeri Breton (Thierry) istakao je da je umetničko i kreativno izražavanje u središtu je kulturnih i kreativnih industrija i evropskog identiteta.

“Revitalizovani program Kreativna Evropa podstaći će razvoj evropskih kulturnih aktivnosti u celom svetu i podržati evropske stvaraoce, producente, distributere i izlagače, koji su teško pogođeni posledicama pandemije. Podsticanjem saradnje u celom lancu vrednosti i preko jezičkih granica, inovativnim poslovnim modelima, te programom MEDIA, ojačaće se dinamičan i kulturno raznolik audiovizuelni ekosistem.

Usled sve većih pretnji medijskom pluralizmu, Kreativna Evropa će prvi put promovisati zdrav i održiv sektor informativnih medija u celoj Uniji”, poručio je Breton.

U programu Kreativna Evropa 2021 utvrđuju se zajednički ciljevi za kulturne i kreativne sektore, uz veći fokus na transnacionalno stvaralaštvo, cirkulaciju dela na globalnom nivou i promovisanje evropskih dela, inovacije među sektorima i lakši pristup finansiranju pomoću većih stopa sufinansiranja EU. Pri osmišljavanju i sprovođenju svih aktivnosti i projekata koji su predloženi za finansiranje trebalo bi da se poštuju rodna ravnopravnost i obveze EU u oblasti životne sredine, navedeno je u saopštenju.

Potprogramom MEDIA u okviru programa Kreativna Evropa podupiru se razvoj i distribucija filmova i audiovizuelnih dela na međunarodnom nivou, doprinosi negovanju talenata i upravlja ciljanim merama za poboljšanje medijske pismenosti, pluralizma i slobode medija. Tim potprogramom biće nastavljeno i promovisanje evropske kulturne i jezične raznolikosti.

Mere iz programa Kreativna Evropa uključuju: program podrške za prevođenje književnih dela i proširenje partnerstava u području izdavaštva, nagrade EU u oblasti književnosti, muzike, arhitekture i kulturne baštine, kao i inicijative Evropska prestonica kulture i oznaka evropske baštine, zatim povećanje dostupnosti i vidljivosti evropskih audiovizuelnih dela i izvan granica putem različitih platformi, te laboratoriju kreativnih inovacija, u okviru koje se podstiču inovativni pristupi stvaranju, distribuciji i promovisanju sadržaja u različitim sektorima, kao i promovisanje medijske pismenosti, pluralizma i slobode medija kao evropskih vrednosti.

Evropska komisija ističe da su kulturni i kreativni sektori oduvek važan deo evropskog života, koja doprinosi ne samo socijalnoj koheziji i raznolikosti Evrope, već i njenoj privredi - ti sektori čine 4,2 % ukupnog BDP EU, a u njima je zaposleno 3,7 % radne snage EU.

Podrška EU sektorima kulture i stvaralaštva objedinjena je 2014. u okviru samostalnog programa finansiranja Kreativna Evropa. Program se od tada sastoji od tri potprograma, a to su Kultura, koji obuhvata sva područja kulturnih i kreativnih sektora, osim audiovizuelnog i medijskog sektora, MEDIA za podršku audiovizuelnom i filmskom sektoru i Međusektorski potprogram, koji pruža mogućnosti saradnje među sektorima.

Potprogram Kultura sastoji se od: horizontalnih aktivnosti koje obuhvataju sve kulturne i kreativne sektore (podrška za projekte kulturne saradnje, mreže strukovnih organizacija, platforme za
promovisanje evropskih umetnika i dela, individualne programe mobilnosti), sektorske podrške kao nadopuna horizontalnim aktivnostima u muzici, izdavaštvu, kulturnoj baštini i arhitekturi, te drugim sektorima, te posebnih aktivnosti za nagrađivanje i promovisanje izvrsnosti i kreativnosti, kao što su nagrade za književnost, muziku, arhitekturu i kulturnu baštinu, Evropske prestonice kulture i oznaka evropske baštine.

Glavne novosti potprograma Kultura, kako je precizirano, uključuju: veći fokus na evropskom transnacionalnom stvaralaštvu, cirkulaciji dela i inovacijama u kulturnim i kreativnim sektorima, lakši pristup sredstvima iz programa Kreativna Evropa zahvaljujući višim stopama sufinansiranja, program mobilnosti po meri za umetnike i radnike u kulturi, te aktivnosti usmerene na sektorske potrebe u muzici, književnosti, arhitekturi, kulturnoj baštini, dizajnu, modi i kulturnom turizmu.

Potprogram Media biće usmeren na: podsticanje saradnje u celom lancu vrednosti i na nivou EU kako bi audiovizuelna preduzeća i evropski sadržaji dobili na vidljivosti u svetu, negovanje talenata, te širenje učešća i saradnje među zemljama, podrška korišćenju novih tehnologija kako bi se iskoristio sav potencijal digitalne transformacije, podsticanje ekologizacije tih sektora i uključivanje društvenih ciljeva, kao što su ravnoteža polova i raznolikost.

Aktivnosti podrške potprograma Media podeljene su u četiri tematske celine: sadržaj - podsticanje saradnje i inovativnosti u stvaranju i produkciji visokokvalitetnih dela, poslovanje - promovisanje poslovnih inovacija, konkurentnosti, prilagodljivosti i talenata kako bi se evropska industrija ojačala u odnosu na globalne konkurente, publika - povećanje dostupnosti i vidljivosti dela njihovoj potencijalnoj publici putem distributivnih kanala i inicijativa za razvoj publike. te politika - podrška foruma za političku raspravu/razmenu, studija i izveštaja, kao i promovisanje informativnih aktivnosti.

Međusektorski potprogram obuhvataće: zajedničke izazove i prilike za kulturne i kreativne sektore, a prvi put i aktivnosti za podršku sektoru informativnih medija, u kojima će se promovisati medijska pismenost,
pluralizam i sloboda medija.

Aktivnosti podrške Međusektorskog potprograma biće usmerene na: transnacionalnu političku saradnju - promovisanje upoznavanja s programom i podrška prenosivosti rezultata, laboratorije kreativnih inovacija - promovisanje inovativnih pristupa stvaranju, dostupnosti, distribuciji i promociji sadržaja u kulturnim i kreativnim sektorima, informativne medije - podrška medijskoj pismenosti, kvalitetnom  novinarstvu, slobodi medija i pluralizmu.

U okviru Kreativne Evrope, u periodu od 2014. do 2020. godine realizovano je više od 13.000 dodela bespovratnih sredstava, u kojima su učestvovale organizacije iz 41 zemlje. Tim sredstvima sufinansirano je 647 projekata kulturne saradnje 3.760 organizacija iz cele Evrope, osposobljavanje za više od 16.000 radnika u kulturi, te razvoj i/ili distribucija više od 5.000 filmova, rad 1.144 bioskopa i prevođenje 3.500 knjiga u celoj Evropi.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i