• Search form

18.01.2013 | 22:02

Osam uloga traži identitet

Osam uloga traži identitet

CRITICIZE THIS! Persona, režija: Nataša Lušetić, MSU Zagreb (gostovanje na 58. Splitskom ljetu)

Piše: Marija Andrijašević

Kroz osam različito koncipiranih likova, predstava Persona Nataše Lušetić postavlja pitanje je li identitet konstrukt i područje otvoreno za kreativnost ili „naslijeđeno breme“ društva kojemu pripadamo. Odgovor je svojevrsna dijagnoza vremena u kojemu živimo – identitet je potrošna roba koja na sebi ima otisnut rok trajanja duljine prosječne punk pjesme.
Pomalo klaustrofobičan ambijent Dioklecijanovih podruma poslužio je kao idealno mjesto za gostujuću izvedbu Persone na 58. Splitskom ljetu. Ne samo da je dodatno potaknuo atmosferu kakvu izvedba zahtjeva, onu bezizlaznosti i otuđenosti u suvremenom svijetu, nego ju je i zasitio dominantnim osjećajima koje propitkivanje identiteta izaziva – tjeskobom, zarobljenošću, strahom od suočavanja sa samim sobom. A straha kod Lušetić, čini se, nema. Ukazuje na to predanost, ali i ironijski odmak kojim prilazi problematici: izlazak na scenu popraćen je gotovo ekstatičnim smijehom kojega, poput glazbe, čita i reproducira s notnih zapisa, ukazujući pritom na svoju poziciju dirigenta, osobe koja izvana kontrolira sve likove koje ćemo upoznati preko video-zida.
Metafora je to, s jedne strane, današnjeg ideološkog ustroja po kojemu tržište (ono izvana) kontrolira područje želje i slobode (ono iznutra), ali i utjecaja tehnologije u kreiranju identiteta ili pak podvajanju (multipliciranju) postojećeg. Naime, svaki je identitet izgrađen (pitanje je samo iz čega, zašto, kako i tko ga je izgradio), te je izvor smisla – ne samo za pojedinca nego i za kolektiv. Dugotrajan je proces njegova stvaranja i često uključuje (samo)izgrađivanje i individualizaciju koje imaju oslonce u rekombinaciji djelovanja raznih faktora poput povijesti, sjećanja, osobnih fantazija, utjecaja moći koja dolazi iz institucija i slično. U tom smislu, identitet postaje trajniji, otporniji od nečega što bismo mogli nazvati ulogom. Dok identitet daje smisao, uloga je funkcija, osobina koja opisuje neku osobu ali koja je, istovremeno, ne identificira niti se osoba jednoznačno (sama i kroz druge) određuje uz njenu pomoć. Upravo u pretvaranju, svođenju identiteta na uloge, Lušetić prokazuje tehnologiju kao „dizajnera virtualnog identiteta-uloge“, prolazne forme koja ne može zaprimiti sadržaj/smisao kakvoga zaziva identitet. Tehnologija kao da ne može sudjelovati u rekombinaciji faktora za izgradnju identiteta, ali zato može sudjelovati u rekombinaciji identiteta u ulogu, jer će upravo tu iskazati svoju (makar i trenutačnu) moć.

Upravo u raskrinkavanju tog sistema, Lušetić svoje „persone“ zatvara u repetitorne matrice, u kojima ovi likovi-identiteti ponavljaju i izvršavaju samo one ulogom određene funkcije i u kojima su svedene samo na njih, barem do trenutka dok ih Lušetić sa svoje pozicije ne potakne na akciju koja će istovremeno proširiti prostor kreativnog djelovanja, ali i demistificirati identitet kao „naslijeđeno breme“ i premjestiti ga u prostor simboličke i kreativne izgradnje. Za Lušetić, vidjet ćemo kroz svih osam persona (Erin Doors, umornu i postaralu kućanicu, skinheada imena Mračni Bijes, anđela koji govori švedski, Yip Yip djevojčicu u aluzivnoj igri s plišanim medvjedom, wabi-sabi aseksualca u transhumanističkoj fazi, senilnu staricu…), identitet postaje prostor kreativne realizacije u kojoj izvedbenom lakoćom tehnologije u bilo kojem danom trenutku likovima može dati ili oduzeti određene karakteristike. Naime, Lušetić persone predstavlja jednu po jednu, komentirajući pritom njihove identitete-uloge, u pomalo monotonom i ujednačenom nizu video-radova. Svakoj personi prethodi Lušetićkin ironičan (pod)smijeh kojega čita s notnih zapisa, a odmah potom i video u kojemu svjedočimo svojevrsnom rađanju persone, u položaju koji podsjeća na život fetusa u placenti. Čim se persona rodi, vidimo je u njenom svakodnevnom životu, u njenom identitetu-ulozi. Svaku od njih glumi Lušetić i sa svakom od njih Lušetić komunicira iz stvarnoga svijeta, onoga sada i ovdje.

Da persone ne mogu izaći iz svoje stereotipom zadane funkcije možda je najbolje prikazano u predstavljanju kućanice Erin Doors (čije se ime može čuti kao 'her in doors' ili 'ona u kući'). Erin po cijele dane pegla, kuha i puši. Kad joj Lušetić jednim dodirom tipkovnice 'dodijeli' mobitel, Erin ne zna što s njime, pogotovo kako komunicirati preko njega. Mobitel za kućanicu znači rekombinacija njenog identiteta-uloge, nova funkcija koju stereotip o kućanici ne može iznijeti. Lušetić s podsmijehom odbija i prijedlog kućanice da joj dodijeli „ljubavnika imena Enzo“; dodjeljivanje ljubavnika kao da bi značilo prokazivanje identiteta-uloge, te stereotipizirane jednodimenzionalnosti osobe. Isto možemo vidjeti i kod prikaza Mračnog Bijesa, skinheada kojemu je jedini način komunikacije (verbalno) nasilje. Što god da ga Lušetić upita, on odgovara divljanjem, prijetnjama i agresijom: podilazi stereotipu na kojemu je njegov uloga-identitet izgrađen. On je ništa drugo doli nasilje samo, funkcija koju njegov identitet-uloga obnaša.

Lušetić nas je, upravo korištenjem tehnologije, danas dominantnog komunikacijskog sredstva i kreatora identiteta-uloge kakvoga pronalazimo na socijalnim mrežama, podsjetila da identitet itekako može biti prostor za kreativno djelovanje. Pritom je pokazala vješt autorski pristup u demistifikaciji imaginarnog utočišta suvremene tvornice identiteta - tehnologije, postavljajući u središte izvedbe svoju autorsku osobu, pravi izvor identiteta i smisla, organiziravši oko nje osam različitih identiteta-uloga, persona, lica. A jedan identitet može iznijeti koliko god uloga hoće, želi, može, rezonira Lušetić, manje ili više ironično.

*Tekst je nastao u sklopu projekta Criticize This! koji organizuju Kulturtreger i Kurziv iz Hrvatske, SEEcult.org i Beton iz Srbije, te Plima iz Crne Gore. Projekat se realizuje u sklopu programa "Kultura 2007-2013" Evropske komisije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost organizatora projekta Criticize This! i ni na koji način se ne može smatrati da odražava gledišta Evropske unije.

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i