• Search form

20.11.2014 | 19:29

Oproštajne reči

Oproštajne reči

Uticajni teatrolog Jovan Ćirilov sahranjen je 20. novembra u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju, nakon komemoracije u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, u kojem su mu poslednji pozdrav uputile kolege i prijatelji. I sam Ćirilov oprostio se od poštovalaca poslednjom kolumnom u NIN-u koju je napisao da bi bila objavljena posle njegove smrti.

“Jednog ja manje je na svetu. I to moga ja. To svi drugi znaju, osim mene koji više ne postojim. Lakše je ne postojati, nego postojati. Telo je jedino stanište svakog ja, ali telu nije lako što u njemu prebiva jedno ja. ja muči telo, a i telo muči – ja. Oni su u grčevitom zagrljaju dok postoje. Ja je svesno da ne može bez tela, a telo ne zna ništa. Ono prosto postoji ne zbog ja, ali kao da je tu zbog ja”, naveo je Ćirilov u poslednjoj kolumni “Reč nedelje” u NIN-u, za koji je pisao gotovo 30 godina.

Konstatujući da je od nastanka ljudskog roda bilo bezbroj neponovljih ja, bez kojih je svet nastavio da postoji i posle njihovog odlaska iz života, Ćirilov je naveo da je dokaz za to što i njega više nema, a svet postoji.

Životno postojanje, kako je naveo, apsolutno je dok traje. “Ne može čovek istovremeno i da jeste i da nije. Kruni se njegova građa, ali življenje kao življenje je u jednom trenutku dato u svoj svojoj punoći i jedinstvenoj neponovljivosti, bez kolebanja između bića i ništavila”, naveo je između ostalog Ćirilov, čija je rubrika “Reč nedelje”, prema navodima NIN-a, bila je među najčitanijima u tom nedeljniku.

Čitaoci NIN-a će u broju od 4. decembra dobiti na poklon knjigu “Reč nedelje” sa izborom kolumni Ćirilova, suosnivača i umetničkog direktora Beogradskog internacionalnog festivala (Bitef), dugogodišnjeg dramaturga Ateljea 212 i upravnika JDP-a u najboljim danima tog pozorišta.

Ćirilov je poslednju “Reč nedelje” u NIN-u, koji je izašao sticajem okolnosti na dan njegove sahrane, napisao sa željom da bude objavljena nakon njegove smrti.

Ćirilov je sahranjen u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju, u prisustvu mnogobrojnih kolega, prijatelja i poštovalaca, a poslednji pozdrav uputio mu je glumac Vojislav Brajović.

Povodom smrti Ćirilova, priređena su dva komemorativna skupa – gradska komemoracija održana je 19. novembra u Starom dvoru, uz učešće gradskih zvaničnika i direktora JDP-a, Ateljea 212 i Bitef teatra/Bitefa, a 20. novembra poslednji pozdrav Ćirilovu uputile su i njegove kolege i prijatelji u JDP-u, čiji je bio upravnik od 1985. do odlaska u penziju 1999. godine.

Upravnica JDP-a Tamara Vučković ponovila je da je za vreme Ćirilova na čelu tog pozorišta, uz oslanjanje na prethodne generacije, ostvaren uspeh koji je i doveo JDP-a u Evropsku pozorišnu uniju. Ističući njegovo strpljenje, razumevanje, podršku mladima i ohrabrivanje starijih, ona je podsetila i na zalaganja Ćirilova za toleranciju, različitost, otvorenost prema svetu, modernost, dijalog…

Poslednji pozdrav Ćirilovu uputili su i Borka Pavićević, Branislav Lečić, Branko Cvejić, Mirjana Karanović, Gorčin Stojanović i Biljana Srbljanović.

U emotivnim govorima istaknuta je njegova svestranost, filozofska dubina, otvorenost duha, strast za pozorištem, hrabrost i etička ispravnost, kao i profesionalni uticaj i očinski oslonac koji je pružio mnogima.

Smrt Ćirilova izazvala je duboku tugu među njegovim kolegama i poštovaocima umetnosti i u regionu i Evropi, a oproštajne poruke poslali su, između ostalih, i Euđenio Barba i njegov Odin teatar, Paolo Mađeli, Slobodan Unkovski

Vest o njegovoj smrti objavili su svi veći mediji na prostoru bivše Jugoslavije, a i društvene mreže prepune su proteklih dana fotografija i sećanja na Ćirilova, koji je bio erudita, poliglota, leksikograf, hroničar društva i teatra...

Povodom smrti Ćirilova, ministar kulture i informisanja Srbije Ivan Tasovac izrazio je saučešće JDP-u, ali i svim građanina Srbije. Tasovac je istakao da je Ćirilov dao nemerljiv doprinos srpskoj kulturi i bio jedan od njenih najvećih međaša u 20. i 21. veku, dok je gradonačelnik Beograda Siniša Mali naveo da je Beograd “izgubio dragoceni deo svog duha, otelovljeni svetionik kulture i izvor opominjuće savesti".

Ćirilov je preminuo 16. novembra u Beogradu u 84. godini, a uprkos teškoj bolesti, bio je aktivan sve donedavno, uključujući i rad na 48. Bitefu.

Rođen 30. avgusta 1931. u Kikindi, diplomirao je 1955. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu, kada je i postao član JDP-a.

Bio je umetnički direktor-selektor Bitefa od osnivanja tog festivala 1967. godine, kada je postao i dramaturg Ateljea 212 (do 1985). Kao selektor Bitefa, Ćirilov je doveo u Beograd najveće ansamble i reditelje tog vremena, kao što su Piter Bruk, Ingmar Bergman, Ježi Grotovski, Pina Bauš, Robert Vilson, Luka Ronkoni, Nurija Espert, Jurij Ljubimov, Lev Dodin, Living teatar...

Ćirilov je bio i autor dramskih dela, scenarija filmova (prikazanih u Veneciji, Moskvi i Puli), romana, više zbirki pesama, teatroloških eseja, knjiga uspomena, antologija drama (srpske savremene drame na engleskom jeziku, engleske i američke savremene drame, najkraćih drama na svetu) i rečnika.

Doprineo je i afirmisanju savremene umetnosti u Beogradu, na šta je podsetila ovih dana istoričarka umetnosti Biljana Tomić, ističući da čitav jedan značajan segment “nove umetnosti” ne bi postojao da Ćirilov, zajedno sa Mirom Trailović, nije imao razumevanje da omogući odvijanje međunarodnih umetničkih programa Bitefa 1968-1973.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i