• Search form

09.11.2015 | 11:19

Odgovornost za zajedništvo

Odgovornost za zajedništvo

Predstava “Enciklopedija živih”, koprodukcija Centra za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda i Qendra centra iz Prištine, koja poziva na odgovornost srpskog i albanskog naroda za suživot na ovim prostorima, a njihove nacionalizme vidi kao posledicu klasnog raslojavanja zarad profita i jačanja moći elita na obe strane, premijerno je izvedena 8. novembra u CZKD-u, a sredinom meseca će biti igrana i u Prištini.

Zamišljena kao umetnička intervencija u srpskoj i kosovskoj stvarnosti, “Enciklopedija živih” nastala je prema tekstu Zlatka Pakovića, koji potpisuje i režiju, i Jetona Neziraja, a prikazuje burne srpsko-albanske odnose kroz kolaž scena sa četrdesetak likova iz jednovekovne istorije, koje glumci izvode naizmenično na srpskom i albanskom jeziku.

Polazeći od knjige Dimitrija TucovićaSrbija  Albanija” iz 1914. godine i pisma koje je u oktobru 1913. godine objavio u “Radničkim novinama” (Krvna osveta soldateske), predstava ističe da je Tucović još pre jednog veka imao smelosti da kaže da je, posle stoleća turske vladavine, Kosovo okupirala srpska vojska, ispunjavajuć nalog buržoazije koja se prema Prizrenu i Prištini odnosila jednako kao što se tadašnja bečka buržoazija odnosila prema Beogradu - kao kolonijalna sila.

Uz dron sa albanskom zastavom, kojom podseća na incident na fudbalskoj utakmici Srbije i Albanije, “Enciklopediju živih” otvaraju reči filozofkinje Agneš Heler, koje su i moto te predstave o besmislu prolivanja krvi u istoriji srpsko-albanskih odnosa: “Mi smo ograničeni na jedno zajedništvo sa smrtnima sa kojima delimo život. Bunar naše prošlosti zaista je dubok i naša odgovornost zaista je ogromna. Postoji jedna želja koju ne mogu poništiti druge želje, to je da učestvujemo u odgovornosti našeg zajedništva. Možemo živeti poštenim životom”.

Kao jedan od primera kojima se ukazuje na manipulacije političke i intelektualne elite, kao i medija u Srbiji u novijoj istoriji, dat je slučaj kosovskog Srbina Đorđa Martinovića koji je, nakon samopovređivanja prilikom masturbacije 1985. godine, proglašen žrtvom albanskog separatističkog terorizma na Kosovu. Njegov anus predstavljen je kao “glavni motiv teritorijalne poetike SANU”, kojoj su se pridružili Udruženje književnika Srbije, Politika i ostale institucije kulture od najvećeg nacionalnog značaja. Kako sugeriše “Enciklopedija živih”, čiji su dramaturzi Borka Pavićević i Škeljzen Malići, to je bio prvi pravi rijaliti program prema kojem su sadašnji televizijski rijalitiji bleda, benigna senka.

U predstavi se većinom pojavljuju ličnosti iz političkog, kulturnog i javnog života u Srbiji – bilo da ih autori predstave smatraju odgovornim za razvoj odnosa Srba i kosovskih Albanaca, poput Dobrice Ćosića, Matije Bećkovića i Miodraga Bulatovića, ili su navedeni kao primeri onih koji su upozoravali na pogubnost nacionalističke politike.

Tako su reči Danila Kiša da je “nacionalizam poslednje utočište hulja” takođe jedna od poruka predstave, čiji je naslov parafraza njegove “Enciklopedije mrtvih”.

Među likovima u predstavi su i akteri javnog života u Srbiji koji su razotkrivali zločine i manipulacije, poput Nataše Kandić, osnivačice Fonda za humanitarno pravo, koji je objavio imena policajaca osumnjičenih za ubistvo kosovskog političara i borca za ljudska prava Fehmija Aganija u maju 1999. Pomenut je i policajac Stojan Ivanov koji je odbio da puca u Aganija, a tu je i nagrađivani novinar Miroslav Filipović, koji je osuđen na sedam godina zatvora zbog tekstova o hladnjačama kojima su prevožena tela ubijenih civila sa Kosova do okoline Beograda.

Kao politički najmoćniji ljudi danas prikazani su predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić i kosovski ministar spoljnih poslova Hašim Tači, nekada gastarbajter u Švajcarskoj, a potom vođa UČK/OVK i kosovski premijer. Obojica su predstavljeni kao prevrtljivci u rasponu od žestokih nacionalista do proevropskih autoritaraca, koji žele da postanu “čove”. Vučić u ispovednoj sceni navodi da želi da “svedoči o sebi gnusno, kao o drugome”, jer “pravi čova može biti samo onaj ko zna šta je i kako je biti gad”. Tači priznaje da je kao dete “igrao u ‘Crvenkapici’” i “bio nevin”, a danas hoće da predstane da bude “kosovski bog koji vedri i oblači” i da se kandiduje za specijalnog tužioca za ratne zločine UČK.

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić pominje se samo u kontekstu svoje rakije “tomovače” na tajnoj večeri Vučića i albanskog premijera Edija Rame na Dedinju o kojoj nije ništa znao, pa je i prisutan samo u gasovitom stanju, in spiritus… Ni kosovska ministarka zadužena za dijalog sa Beogradom Edita Tahiri nema veći značaj na večeri na kojoj ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić neizbežno izvodi “Miljacku”, a prikazan je kao “čovek za sva vremena i sve uslove, pod uslovom da je u vlasti”.

Kosovska sadašnjica prikazana je u sceni sa Pet gejeva i jednom lezbejkom koji nastoje da kritički preispitaju sadržaj pojma i fenomena nacionalnog oslobođenja, navodeći da se “državna nezavisnost, za koju su dati brojni životi, nakalemila na patrijarhalnu svest”, a stari problemi “autoritarnog vaspitanja, klanovske ekonomije i plemenskog udruživanja pojavljuju se sada u novom ruhu parlamentarne demokratije i tržišne privrede”.

Na problem patrijarhalne svesti “Enciklopedija živih” ukazuje i rečima Valtera Benjamina: “Kad se budu revolucionisale majke, neće više imati šta da se revolucioniše”, koga Paković citira i u prethodnoj predstavi “Ibzenov Neprijatelj naroda kao Brehtov poučni komad”.

Na sličnosti srpskog i kosovskog društva i koren prolivanja krvi u klasnom raslojavanju, predsatva ukazuje zaključkom Pakovića da “od imućnih i moćnih Srba podjarmljeni Srbi ubijaju od imućnih i moćnih Albanaca podjarmljene Albance, i obrnuto, od imućnih i moćnih Albanaca podjarmljeni Albanci ubijaju od imućnih i moćnih Srba pođarmljene Srbe”.

“Kapitalisti i njihovi političari i političara dvorski pesnici i akademici diluju sirotinji hašiš nacionalizma kako bi se proletarijat međusobno kokao, a oni u tom istrebljenju uvećavali svoje posede i moć”, poručuje Paković, koji kao primer mogućeg izlaza predstavlja u završnici “Enciklopedije živih” radnicu Eminu Busuladžić iz Tuzle, koja je predvodila okupaciju fabrike deterdženata “Dita”, ukradene od radnika, obnovila proizvodnju i sada je, kao inženjerka, na čelu njenog proizvodnog procesa.

Među likovima u predstavi su i Miroslav Krleža, ptica štiglic, Radovan Zogović, Jelen Lopatar, Hor beogradskih dečaka, Psi koji laju na karavane, Momčilo Bajagić Bajaga, Đorđe Balašević, Bertolt Breht, Elvis Prisli, Adem Jašari, Luiđi Pirandelo...

Premijerna publika pozdravila je dugim aplauzom ekipu predstave, u kojoj su se istakli glumci Adrian Morina, Šengilj Ismajli, Špetim Selmani, Igor Filipović i Faris Beriša. Uz reditelja Pakovića, u predstavi učestvuju i muzičari Božidar Obradinović, koji je i kompozitor, te Vladimir Pejković i Zoran Tegeltija.

Koreograf je Đerđ Prevazi, scenograf Krste Džidrov, a kostimografkinja Marija Pupučevska.

Nakon premijere i repriznih izvođenja 9. i 10. novembra u CZKD-u, “Enciklopedija živih” biće igrana 17. i 18. novembra u Narodnom pozorištu u Prištini.

Predstavu su podržali Delegacija Evropske unije u Srbiji, Ministarstvo kulture i informisanja Srbije, Kancelarija Vlade Srbije za saradnju sa civilnim društvom i Kosovska fondacija za otvoreno društvo.

*Foto: Srđan Veljović

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i