• Search form

20.01.2020 | 12:27

NIN-ova nagrada Saši Iliću

NIN-ova nagrada Saši Iliću

Nin-ova nagrada za najbolji roman 2019. godine dodeljena je Saši Iliću za roman "Pas i kontrabas", u izdanju Orfelina, sapštio je 20. januara žiri, koji je odlučio većinom glasova. Za Ilićev roman glasali su članovi žirija Branko Kukić, Marjan Čakarević i Marija Nenezić, dok su Teofil Pančić i Ivan Milenković dali glasove romanu "Po šumama i gorama" Milenka Bodirogića, takođe u izdanju Orfelina.

Nagrađeni roman Ilića, kako je istakao žiri, kompleksna je priča o prožimanju prošlosti i sadašnjosti, sukobu pojedinca i društva, života i umetnosti, ispričana postupkom koji ukršta mnoštvo pripovednih perspektiva i nudi zaokruženu sliku savremenog razdrobljenog sveta. To je ujedno, kako je naveo Pančić na konferenciji za novinare u hotelu Moskva, povratak velikoj naraciji i hrabro suočavanje sa svim nacionalnim i socijalnim traumama koje oblikuju naše društvo. Ilićev roman, prema oceni NIN-ovog žirija kritike, sugestivno dočarava različite međusobno suprotstavljene vizije naše epohe.

Foto: NIN Fb

U najužem izboru bili su i romani Steva Grabovca Mulat albino komarac (Imprimatur), ranijeg dobitnika NIN-ove nagrade Slobodana Tišme Grozota ili… (Čarobna knjiga) i Ane Vučković Yugoslav (Partizanska knjiga).

Prema navodima člana žirija Ivana Milenkovića, koji je glasao za Bodirogića, oba romana su kvalitetna dela koja će trajati, a i ukupna ponuda novih dela ukazuje na izlazak srpske književnosti iz duboke krize. Učešće u žiriju NIN-ove nagrade kritike, koji je dobio na čitanje oko 200 romana iz još jedne hiperproduktivne izdavačke godine, Milenković je opisao kao uzbudljivo iskustvo.

Milenković je istakao da je bilo "toliko kvalitetnih romana, hrabrih spisateljskih poduhvata i toliko lepih eksperimenata sa formom", da mu je rad u žiriju bio uzbudljiviji nego prošle godine.

Prema oceni Milenkovića, reč je o nekoj vrsti preokreta u dosadašnjem toku srpske književnosti, odnosno izlasku iz duboke krize.

Glavni junak Ilićevog romana je džez kontrabasista koji je prestao da svira, zarobljen u post-vremenu, kada bi njegov život po svim predočenim parametrima trebalo da bude već završen, ali nije. Traje zaglavljen između katatoničnog očaja i vojno-farmaceutski determinisane "pomoći“, između zahteva plemenskog boga i zakona industrije zabave koja se predstavlja kao umetnost. Protagonista romana "Pas i kontrabas", kome je glomazni instrument odavno srastao s leđima, vodi čitaoca kao kakav ukleti grbavac na mesta razmeštena po mentalnim i geografskim mapama. Od bojnog broda Jugoslovenske ratne mornarice, preko kovinske bolnice, smrtonosne dunavske obale, zatrovanih institucija, hipokrizije humanitarizma, sudbina ludo talentovanih pobunjenika, prvih i poslednjih ljubavi, devastirajuće napuštenosti, uz stalne flešbekove i košmare, do svetla; mora, muzike i opsene osunčane, izbeglicama krcate Đenove, grada prepoznatljivog po fantazmagoričnom groblju i još više po luci – tački u kojoj izbrisani i prognani vide slobodu i odakle se kreće u novi život, ili barem njegov nagoveštaj.

Važno pitanje koje ta knjiga postavlja, kako je navedeno u njenom opisu, jeste način na koji je moguće progovoriti o ratnoj traumi, tom teškom talogu, jedinom preostatku prethodnog života što isijava kao sestra razvaljenog černobiljskog jezgra, ostavljena potomstvu da je pokriva, zatrpava i gura pod tepih. Traganje za izlazom iz tog stanja neraskidivo je vezano za pronalaženje blue tona nove slobode, što je možda najupečatljiviji kvalitet ove proze.

Saša Ilić, skrinšot N1

Prema rečima Ilića, autora knjiga priča Predosećanje građanskog rata, Dušanovac, Pošta, Lov na ježeve, kao i romana Berlinsko okno i Pad Kolumbije, svaki od glavnih likova u romanu Pas i kontrabas vuče jednu narativnu liniju, bilo da su u pitanju revolucija, avangarda, 1968, Franko Bazalja i antipsihijatriski pokret. Glavna linija romana, koju nosi sam pripovedač, jesu 90-te godine i njihovo nasleđe, džez, trauma i put ka izlečenju, a čitav roman, kako je rekao za RTS, jeste varijacija na pesmu "Ena" grupe Haustor.

Osnovna poruka edicije Noć republike, u okviru koje je objavljen i Bodirogićev drugoplasiorani roman, jesu antifašizam i jugoslovenstvo, rekao je Ilić i izrazio zadovoljstvo što je to prepoznato i što su se obe knjige, koje su inače prvi romani u izdanju Orfelina, našle u samom finalu.

“Veoma nam je važno zbog autorki i autora koji će tu poruku primiti i pridružiti se u budućnosti ovoj ediciji”, rekao je Ilić, koji sa Bodirogićem, Dejanom Ognjanovićem i Savom Kuzmanovićem čini uredništvo Orfelina.

Ilić je rekao i da NIN-ova nagrada neće ništa promeniti u njegovom životu – nastavlja da radi u Narodnoj biblioteci Srbije i da živi uobičajeno.

U užem izboru za NIN-ovu nagradu za 2019. godinu bilo je još pet romana - Ništa lakše od umiranja Elvedina Nezirovića (Laguna), Paučina Vidosava Stevanovića (Službeni glasnik), dobitnika NIN-ove nagrade za Testament (1986), Čvor na omči Draška Sikimića (Lom), Biblija Nenada Rackovića (Laguna) i Rudi Nemanje Jovanovića (Partizanska knjiga).

Od ukupno 200 romana pristiglih na konkurs, žiri NIN-ove nagrade kritike odabrao je bio u širi izbor 32 naslova.

Dan uoči dodele 66. NIN-ove nagrade, grupa od 18 pisaca, među kojima su dosadašnji dobitnici Vladimir Tabašević i Miro Vuksanović, filmski reditelj Emir Kusturica, kao i neki od autora koji su bili u širem izboru za 2019. godinu, saopstila je da je odlučila da ubuduće bojkotuje to književno priznanje. Ta grupa pisaca izrazila je nezadovoljstvo članovima žirija, odnosno, kako su naveli, njihovom stručnom i moralnom kompetencijom da ocenjuju savremenu knjizevnu produkciju.

Teofil Pančić izjavio je "sve to deo kulturno-političke atmosfere u kojoj se Srbija 2020. godine davi na onaj način na koji se do pre neki dan davilo u magli". "Bojim se da će ta magla na ovaj ili na onaj način da nam se vraća. Noć i magla", rekao je Pančić.

Slično je izjavio za N1 i Ivan Milenković, koji smatra da je pismo grupe pisaca deo folklora koji tradicionalno prati dodelu NIN-ove nagrade. Naglasio je da na članove žirija nije vršen bilo kakav pritisak.

NIN-ova nagrada prvi put je dodeljena 1954. godine, a do raspada Jugoslavije dodeljivana je piscima sa celog prostora bivše države.

Prvi dobitnik bio je Dobrica Ćosić za “Korene”, a nagrađen je i 1961. godine za Deobe. Dvostruki dobitnici su Živojin Pavlović (Zid smrti, 1985; Lapot, 1992) i Dragan Velikić (Ruski prozor, 2007; Islednik, 2015), a jedini trostruki laureat je Oskar Davičo (Beton i svici, 1956; Gladi, 1963. i Tajne, 1964).

*Dobitnici NIN-ove nagrade 1954-2019

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i