• Search form

08.02.2012 | 21:49

Nedovršene modernizacije

Nedovršene modernizacije

Arhitektonski projekti i veliki urbanisticki planovi na prostoru bivše Jugoslavije tema su izložbe “Nedovršene modernizacije: između utopije i pragmatizma” koja će biti otvorena 10. februara u Umetničkoj galeriji Maribor, a usredsređena je na planiranje i izgradnju gradova kao jedno od sredstava socijalističke modernizacije i na ulogu arhitekture u toj proizvodnji. Takođe, izložba se bavi i simboličkim prostorima u kojima su se ti procesi odvijali, kao što su geopolitički, kulturni, ekonomski i ideološki prostor.

Otvaranje izložbe “Nedovršene modernizacije: između utopije i pragmatizma” u Mariboru, ovogodišnjoj evropskoj prestonici kulture, završnica je istoimenog dvogodišnjeg istraživačkog projekta, koji je pokrenulo Udruženje hrvatskih arhitekata u saradnji sa Oris-kućom arhitekture (Zagreb), Muzejem za arhitekturu i dizajn (Ljubljana), Umetničkom galerijom Maribor (Maribor), Društvom arhitekata Beograda i Koalicijom za održivi razvoj (Skoplje).

Projekat se kroz niz istraživanja, konferencija i izložbi bavio prostorima koje je stvorio “socijalistički napredak” u bivšoj Jugoslaviji i pokušava da utvrdi šta se sa tim prostorima dogodilo nakon sloma zajedničke države i nestanka socijalizma.

Uz rukovodioce projekta Maroja Mrduljaša sa Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i Vladimira Kulića sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Florida Atlantic, u projektu je učestvovalo više od 30 istraživača sa područja cele bivše Jugoslavije.

Izložba predstavlja arhitektonske projekte i velike urbanističke planove koji su obeležili jugoslovensko (socijalističko) razdoblje, a usredsređuje se na prekretnice i vizije (nedovršene) modernizacije gradova za vreme socijalizma i teži da odgovori na pitanja u vezi sa njihovom ulogom i zaostavštinom u zemljama naslednicama.

Za vreme socijalističke Jugoslavije, modernizacija se jednostrano predstavljala kao svakodnevno kolektivno dostignuće koje ima za cilj da pokaže napredak radničkog samoupravljanja i da učini ljude ponosnima. Tako je život Jugoslovena bio obeležen megalomanskim, gotovo utopijskim projektima na području industrije, energetike, saobraćajne infrastrukture, urbanizma. S druge strane, danas je taj socijalistički utopizam često sinonim za “iskonski greh” neprikladnih ekonomskih struktura, ekoloških problema i društvenih sukoba.

Projekat “Nedovršene modernizacije” predstavlja karakteristične arhitektonske i urbanističke prakse iz socijalističkog razdoblja u odnosu na društveni kontekst u kojem su nastale i definiše njihov trenutni izgled i karakter.

Obuhvativši celokupni rad mladih istraživača iz Hrvatske, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije, izložba se, uz estetska i tehnološka dostignuća arhitektonskih i urbanističkih projekata, bavi i društvenom perspektivom procesa koji su uticali na razvoj, trajanje i kraj Jugoslavije.

Relevantnost odabranih projekata se procenjivala na osnovu doprinosa tih dostignuća oblikovanju javne sfere. Jedan od ciljeva projekta bio je i preispitati (međunarodno prihvaćeno) opšte mišljenje o razdoblju urbane modernizacije u bivšoj Jugoslaviji te promovisati različitost kulturnih identiteta u regiji.

“Informisana pragmatičnim motivima, arhitektura je u Jugoslaviji bila primarno okrenuta proizvodnji, premda je u toj pragmatičnosti bila optimistična te je pazila na javno dobro. Izgrađena arhitektura je tako bila prilično istinit odraz kreativnih mogućnosti lokalne arhitektonske zajednice i njene mogućnosti delovanja. Iako su neki progresivni projekti zanemareni, neizgrađeni i nedovršeni, građena sredina Jugoslavije verna je slika odnosa između ambicija i mogućnosti”, naveo je Mrduljaš, kustos izložbe.

Izložba predstavlja brojne arhitektonske projekte, u rasponu od turističkih eksperimenata na jadranskoj obali, koncepata za nove gradove i izložbene paviljone na međunarodnim izložbama, do “zloglasnih” javnih građevina istorijskih spomenika u republikama bivše Jugoslavije od 1948. do 1980. godine.

Prema navodima Mrduljaša, istraživački projekat i izložba obrađuju niz zasebnih projekata i akcija koji se mogu podvesti pod zajednički naziv modernizacije, a da nikako ne pretenduju na pisanje koherentne istoriografije moderne arhitekture u regionu bivše Jugoslavije.

Reč je o nizu studija slučaja (case-studies) koji prikazuju većinu najvažnijih, mahom nedovršenih, procesa urbanizacije, pri čemu se nastojalo naznačiti odnos između arhitekture i društvene stvarnosti. Nivo istraživanja tog odnosa nije mogao biti naučno precizan, ali su se pokušale opisati okolnosti unutar kojih su određene arhitekture nastale, te opisati modernizacijski učinak tih arhitektura sa ođekom na savremenu situaciju.

“U tom smislu su u obzir uzete kako izuzetne arhitekture, tako i proizvodnja građene sredine koju u užem kulturnom smislu možemo smatrati generičkim ili ne-autorskim, no koji je aktivno sudelovao u širim modernizacijskim kretanjima: popravljanju životnih uslova, formiranju prostornog okvira i infrastruktura za nove i moderne događaje, razvojima gradova...”, naveo je Mrduljaš.

Projektna istraživanja grupisana su na izložbi oko različitih geo-političkih, kulturnih i socio-antropoloških merila prostora, čineći tako šest poglavlja same izložbe: “Pripreme za budućnost”, “Prostori reprezentacije”, “Prostori globalne razmene”, “Politike urbanog prostora”, “Oblikovanje prostornih praksi” i “Jugoslovenski arhitektonski prostor”.

Tako se deo “Pripreme za budućnost” odnosi na istraživanje “Arhitekti iz Jugoslavije na izvorima modernosti” (Bogo Zupančič, Tamara Bjažić Klarin, Tanja Damjanović Conley), “Prostori reprezentacije” na “Arhitektura i ideologija u socijalističkoj Jugoslaviji” (Vladimir Kulić) “V+II točke o arhitekturi i ideologiji” (Nika Grabar), a “Prostori globalne razmene” na istraživanje Dubravke Sekulić “Gradeći nesvrstanu modernost - slučaj Energoprojekt” i Lane Lovrenčić (saradnik Antun Sevšek) “Zagrebački velesajam”.

Politike urbanog prostora” predstavljaju istraživanja “Planirajući neplansko - Transformacije Novog Beograda” (Ivan Kucina, Milica Topalović, saradnici: Dubravka Sekulić i Branko Belačević), “Planiranje socijalističkog Zagreba” (Marko Sančanin), “Kaluđerica od šklj do abc: život u senci modernizacije” (Ana Džokić, Marc Neelen - Stealth.unlimited i Nebojša Milikić), “Urbane transformacije Skoplja” (Divna Penčić, Biljana Spirkoska, Jasna Stefanovska), “Japan gleda na zapad” (Ines Tolić), “Planirajući Pulu” (Zadruga Praksa, Pula - Vjekoslav Gašparović, Emil Jurcan, Helena Sterpin), “Sarajevo - Marijin Dvor: Programska koncepcija socijalističkog grada” (Nina Ugljen Ademović, ElšaTurkušić) i “Slovenački novi gradovi” (Matevž Čelik, Alenka di Batista).
 
Celina “Oblikovanje prostornih praksi” sadrži istraživanja “Beogradska stambena arhitektura 1950-70: privilegiran stan za društvo bez privilegija” (Tanja Damjanović Conley, Jelica Jovanović), “Model društveno usmerene stanogradnje: Naselje Dugave, Zagreb” (Marko Sančanin), “Naselje Murgle, Ljubljana” (Martina Malešič), “Izgradnja pristupačne Arkadije” (Dafne Berc, Luciano Basauri, Maroje Mrduljaš, Dinko Peračić, Miranda Veljačić) i “Split III” (Višnja Kukoč, saradnik: Jelena Borota; koautor: Vesna Perković-Jović - arhitektura Frane Gotovca).

Jugoslovenski arhitektonski prostor” obuhvata istraživanja “Arhitektonska nagrada ‘Borba’ i stvaranje 'arhitekata zvezda' u socijalističkoj državi” (Ines Tolić, saradnice: Jelica Jovanović i Sonja Damčevska), “‘Ukus’ za konstrukciju” (Luka Skansi), “Karakteristike prefabrikovane gradnje u SFR Jugoslaviji: put od ‘sistema’ do ‘tehnologije’” (Jelica Jovanović, Jelena Grbić, Dragana Petrović) i “Spoj modernog i tradicionalnog u arhitekturi Bosne i Hercegovine” (Nina Ugljen Ademović, ElšaTrukušić), “Projektantska vizija Vladimira Turine” (Hela Vukadin) i “Rekonstrukcija Zadra nakon II svetskog rata” (Dražen Arbutina).

Kokustosi izložbe su Vladimir Kulić, Matevž Čelik i Simona Vidmar, a biće otvorena u Umetničkoj galeriji Maribor do 22. aprila.

(SEEcult.org)

 

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i