• Search form

30.11.2015 | 10:38

Mitovi o EU: Aleksandra Glovacki

Mitovi o EU: Aleksandra Glovacki

Aleksandra Glovacki, novinarka i urednica kulture u Radio Beogradu 202, pozorišna kritičarka i dramaturškinja, smatra da je najzastupljeniji mit o Evropskoj uniji mišljenje da će ulazak u EU doneti mnogo novca, a da će se živeti i raditi kao do sada. Iako smatra da je pristupanje Srbije EU neminovnost, Aleksandra Glovacki kaže za serijal “Zašto DA NE u EU?” i da nije time oduševljena, jer smatra da je EU pokazala pukotine i mane koje ukazuju da to nije ni idealan, ni pošten i pravedan svet.

- Da li ste za ulazak Srbije u EU?

A.G: Nemam jednostavan odgovor. Do pre dve-tri godine bih sasvim sigurno rekla – da. Nisam oduševljena, znam da je to neminovno i mi moramo ući u EU, ali sam vremenom postala skeptična. Mislim da EU nama ne nudi ono što smo zamišljali: bogatstvo, sređenost, da ćemo samo da uđemo u neku nameštenu, novu, veliku kuću i biće nam super, tu ćemo samo da se smestimo… Ali, ne radi se o tome, to smo svi u međuvremenu shvatili. Evropa je pokazala neke svoje pukotine, mane. Nije to idealan svet, nije pravedan, pošten. S druge strane, mi smo toliko zaostali da bez tuđe pomoći ne možemo ništa da uradimo.

- Šta očekujete u sektoru kulture ulaskom Srbije u EU?

A.G: Kada je reč o kulturi, to zavisi od novca - koliko ćemo moći da dobijemo iz evropskih fondova. Trenutno je situacija takva da ljudi to dosta kriju. Ljudi koji su ušli u te strukture, koji su došli do fondova, nakako sektaški deluju, polujavno, polutajno…

- Pratite mnoge međunarodne pozorišne festivale i imate uvid u različite produkcije. Koliko se razlikuje položaj pozorišnih umetnika u zemljama članicama EU od njihovih kolega u ostatku Evrope?

A.G: Nemam dobar odgovor, to je različito od zemlje do zemlje. Meni je pozorište bliže i tu imam neke informacije. To su velike razlike. To koliko Nemačka i Austrija izdvajaju za kulturu, Italija može samo da sanja o tome. Moje najveće saznanje ide preko BITEF-a. Tu dolaze nacionalni teatri, što je neka državna razmena, dakle države finansiraju ta gostovanja, ili neke samostalne trupe. Ne cvetaju ni njima ruže. Dosta je to strogo. Kada je reč o privatnim trupama i privatnim projektima, oni dobiju određenu sumu za svoje projekte, koja je za naše uslove fantastična, ali to je samo za dve-tri godine. Posle tog vremena, ako oni sami nisu uspeli da stanu na svoje noge i da zarađuju, toga nema više. Tako da je to sve različito, a tržište je postalo magična reč. Mislim da ovde veoma malo ljudi zna kako bi to trebalo raditi. Govorim sada na nivou državnih institucija, Ministarstva kulture - malo ko zna šta nas čeka, šta treba da uradimo… Vidite kako se donosi Zakon o kulturi, kako to nama veze ni sa čim. Prisustvovala sam nekim sastancima, gde ljudi iz kulture govore jedan o klin, drugi o ploču. Ne postoji kulturna politika. Sa kim mi da se spajamo u Evropi ako nemamo kulturnu politiku? Prvo treba mi da znamo šta hoćemo, kakvi su nam planovi i ciljevi… Šta god bilo i kako bilo, cela priča o Evropi nas je naterala da razmišljamo. Sigurna sam da bismo mogli brže i pametnije. Mi nemamo kulturnu politiku, ne znamo šta ćemo sa nacionalnim institucijama. Zašto nam Narodni muzej stoji onoliko dugo nezavršen? To niko ne zna.

- Koji su najzastupljeniji mitovi o EU?

A.G: Generalno najzastupljeniji mit je da ćemo ulaskom u EU dobiti mnogo novca, pa ćemo nastaviti da živimo bolje. Isto ćemo raditi, a trošićemo taj novac. Tu malo ko razmišlja o tome da se taj novac mora zaslužiti kvalitetnim i dobrim projektima. To je najgori, najkomičniji i najtragičniji mit.

- Imate li neke posebna očekivanja od ulaska u EU u oblasti kulture, ili pka određena strahovanja?

A.G: Nadam se boljem povezivanju, nadam se da ćemo izbeći birokratske zamke, da se neće ispostaviti da u Evropi vlada birokratski duh, kada je reč o projektima. Ja sam bila u gradskoj komisiji i nagledala sam se fantasitčnih projekata na papiru koji, kada se prepričaju, zvuče fenomenalno, a kada vi to vidite u realnosti, to ni na šta ne liči. Na tome se insistira i vi to ne možete preskočiti. Ja lično nemam neku bolju ideju, ali to pisanje projekata je strašno. Evropa na tome insistira, to znamo. Velika mi je nada da se ne ispostavi da će to biti birokratizovano, jer tako ide na ruku totalnim mediokritetima, osrednjim vrednostima. Nadam se da ćemo uspeti da nađemo pametniji i bolji put do tih sredstava. Prvenstveno mislim na film, jer imamo mnogo dobrih reditelja, a koliko se filmova može snimiti u ovoj zemlji? Pa evo, i da pohvalim - pozitivan uticaj evropskih fondova jeste to što su nas naterali da se regionalno povezujemo.

- Šta mislite o funkcionisanju evropskih fondova za kulturu?

A.G: Bojim se da je to isto kao kod nas, kada određenom broju ljudi uđete na mejling listu. Ja ću biti selektor, ti ćeš mi biti uz ziriju, sutra je obrnuto. U suštini, kada je o pozorištu reč, ja imam utisak da se dvadesetak ljudi tu vrti, a sada se to proširilo i na region. Nama isti ljudi dolaze i iz Hrvatske, i iz Slovenije, i iz Bosne. To je samo nekoliko imena, a i odavde tamo idu isti ljudi. To je isto i sa našim učešćem u evropskim fondovima, kada je reč o kulturi.

- Možda upravo taj uži krug ljudi i konkuriše i uspeva da dobije sredstva za projekte?

A.G: Sasvim je moguće, ali ja ne vidim razlog da na jednom fakultetu dva profesora rade na nekom projektu, a niko drugi od profesora ili studenata ne zna o čemu je reč. Ja bih u toj situaciji sigurno objasnila o čemu se radi. Ako se pojavi neki konkurs, ja bih obavestila ljude koji se time bave.


Razgovor sa Aleksandrom Glovacki deo je projekta “Zašto DA NE u EU?” koji ZMUC i SEEcult.org realizuju kroz seriju intervjua sa akterima sektora kulture u Srbije u vezi sa mitovima, očekivanjima, strahovima i dilemama kulturne scene u vezi sa priključenjem EU. Sagovornici su i evroentuzijasti, i evroskeptici, i neopredeljeni - kako sa institucionalne, tako i sa nezavisne scene.

Među sagovornicima su i: v.d. direktor Jugoslovenske kinoteke Radoslav Zelenović, direktorka Remonta - nezavisne umetničke asocijacije Darka Radosavljević, predavač na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu Zoran Ćirjaković, filmski scenarista Dimitrije Vojnov, pevač grupe Darkwood Dub Dejan Vučetić Vuča, Rastko Šejić iz udruženja Šta hoćeš, osnivač i glavni urednik izdavačke kuće Arhipelag Gojko Božović, Vladislav Nešić iz Omladinskog pozorišta PATOS u Smederevu, zatim aktivista, umetnik i urednik i koordinator tribinskog programa Kulturnog centra Rex Nebojša MilikićVlada Đurić iz Umetničke asocijacije, koji je i programski direktor Kulturnog centra Zrenjanin, grafički dizajner Slavimir Stojanović, Zoran Pantelić iz Centra za nove medije_Kuda.org u Novom Sadu, direktorka Centra za kulturu Sopot Suzana Anastasov Marković, rukovoditeljka Grupe za međunarodnu saradnju i evropske integracije Kancelarije Vlade Srbije za saradnju sa civilnim društvom Jelena Pajović van Reenen, direktorka Kolarčeve zadužbine Jasna Dimitrijević, Marko Miletić, član Kontekst kolektiva i jedan od urednika portala Masina.rs, Zoran Gajić iz Centra za konceptualnu politiku, kustos Muzeja savremene umetnosti Vojvodine Nebojša Milenković, profesorka Filozofskog fakulteta u Novom Sadu dr Vladislava Gordić Petković, slikar i pisac Mileta Prodanović, profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu i predsednik Nacionalnog saveta za kulturu, umetnik Milan Bosnić, umetnica i aktivistkinja Tanja Ostojić, šef Delegacije EU u Srbiji, ambasador Majkl Devenport...

Pozivamo sve da se priključe raspravi u okviru Facebook strane projekta “Zašto DA NE u EU?, a argumentovane komentare uzećemo u obzir prilikom daljeg istraživanja i analize.

Projekat "Zašto DA NE u EU?" podržala je Kancelarija Vlade Srbije za evropske integracije.

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i