Kvalitet nauštrb kvantiteta

Dok bi sarajevska publika očigledno željela više kvalitetnijih kulturnih festivala, organizatori kažu da bi postavljanje više takvih događaja na scenu „nateglo“ ionako skromna sredstva koja im stoje na raspolaganju.

Piše: Amina Hamzić

Četiri velika festivala, koje je Sarajevo ugostilo ove godine, dovela su u grad velika imena sa visokokvalitetnim programima.

Sarajevo Film Festival u avgustu, Balet Fest Sarajevo u septembru, teatarski festival MESS u oktobru i Jazz Fest Sarajevo u novembru, bili su rasprodati i mjesta u dvoranama su popunjena do posljednjeg.

Iako je uspjeh ovih događaja pokazao koliko je interesovanje za kulturu u Sarajevu, državni i lokalni budžeti ne pokazuju nikakve znake „natezanja“ kako bi finansijski pokrili još ovakvih dešavanja.

Mada publika i umjetnici očigledno žele više, organizatori kažu da bi sve veća utakmica za ista ili, čak, manja sredstva mogla na kraju negativno da utiče na kvalitet postojećih festivala.

Zvijezde u gradu

Sa glumcima poput Džeremi Ajronsa i Andželine Džoli, poznatim evropskim koreografom Edvardom Klugom i čuvenom klarinetistom Husnu Senlendiricijem iz Turske, festivali u Sarajevu su 2012. godine prevazišli sami sebe.

Statistički gledano, u proteklih nekoliko godina festivali su stalno obogaćivali svoje repertoare i nastupe, stvarajući sve više i više novih programa.

Na ovo se gleda kao na veliki uspjeh, naročito ako se ima u vidu budžet za kulturne festivale koji se smanjuje iz godine u godinu.

Na primjer, 2010. godine, budžet festivala MESS, odnosno Festivala za male i eksperimentalne scene, je iznosio oko 450.000 EUR. U 2011. godini, ovaj iznos je pao na 375.000 EUR, da bi se u 2012. dodatno smanjio na 350.000 EUR.

Međutim, u protekle tri godine, festival je povećao broj predstava sa 30 na 35, a broj gostiju sa 500 na 600 iz 20 različitih zemalja.

Ove godine ustanovljen je i Budući MESS, kao festival unutar festivala, koji obuhvata inovativne sadržaje koje kreiraju mladi.

Drugi festivali se također trude da idu u korak sa tendencijom unapređenja kvaliteta programa, povećanja broja gostiju i izvođenja, kao i uvođenja novih događaja i sadržaja.

Samo ove godine, Sarajevo Film Festival je predstavio 210 filmova iz 57 zemalja, što je, do sada, apsolutno najveći broj prikazivanja na SFF-u.

Istovremeno se njegov budžet od 1.250.000 EUR nije promijenio u protekle tri godine.

Porast broja prodatih karata pratio je veći broj programa i mjesta za njihovo održavanje, što samo potvrđuje rastuće interesovanje publike.

Nema prostora za nove

Iako se organizatori festivala slažu u tome da postoji više nego dovoljno interesovanja publike za većim brojem kulturnih dešavanja u Sarajevu, sredstva koja im stoje na raspolaganju iz raznih budžeta Bosne i Hercegovine nisu u porastu.

Kao rezultat toga, neki organizatori strahuju da bi dalje povećanje broja kulturnih događaja samo značilo pad broja i kvaliteta postojećih programa.

Imajući u vidu krhku političku i ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini, veći broj festivala nije nešto što je trenutno potrebno, kažu neki od njih.

Edina Papo, umjetnička direktorica Balet Festa, kaže da Sarajevu treba još festivala, ali da trenutak za tako nešto još nije sazrio.

„Sarajevo ima premalo festivala, ali kada razmislim o tome … o našem potpuno neadekvatnom budžetu, jasno je da je atmosfera uznemiravajuća, ne samo za postojeće festivale, već i za buduće nove događaje”, kaže ona.

Jovan Marjanović, programski koordinator SFF-a i izvršni rukovodilac CineLink-a, koprodukcijskog marketa ustanovljenog radi pružanja podrške promociji regionalnih filmova, kaže da ekonomska kriza znači da budžet za postojeće događaje nije dovoljno veliki da bi mogao zadovoljiti sve potrebe.

„Sarajevu treba više festivala, ali … za kulturu ima malo sredstava, a zbog toga trpe svi festivali u Sarajevu ”, kazao je on.

„Došlo je do ozbiljnog kresanja budžeta za kulturu u našoj zemlji, tako da, za sada, i samo jedan novi festival bi poremetio postojeću situaciju”, dodaje Marjanović.

Organizatori kažu da se postojeći festivali već žestoko međusobno takmiče kada je u pitanju privlačenje sponzora.

Umjetnička direktorica MESS-a, Selma Spahić, kaže da se svi festivali oslanjaju na skoro iste izvore finansiranja, koji su nedavno smanjeni.

„Svi festivali se finansiraju iz istih glavnih izvora”, kaže ona.

„U pitanju je utakmica, tako da i mi imamo problema sa festivalom MESS. To je nešto što je prisutno i što se, već, godinama događa, a smanjenja budžeta su ogromna gdje god se okrenete”, dodaje Selma Spahić.

„Naša je sreća što imamo partnere koji shvataju značaj Festivala … i oni su od neprocjenjive važnosti za nas”, dodaje ona.

„To su američka ambasada, Britanski savjet i Gete institut. Naravno, tu su i razni nivoi državne vlasti, koji nas finansiraju, kao i neki lokalni sponzori koji nas pomažu”, navela je Selma Spahić.

„Kada imate probleme sa postojećim festivalima, vezano za manjak sredstava za kulturu i manjak medijske pažnje, novi festivali bi samo nanijeli štetu kako sebi tako i drugim festivalima u smislu njihovog kvaliteta i sadržaja”, zaključuje Marjanović.

Publika hoće više

S druge strane, umjetnici i publika žude za više kulturnih sadržaja u prijestolnici Bosne i Hercegovine.

Mia Cotić, studentica izvođačkih umjetnosti, kaže da bi se Sarajevo trebalo moći uporediti sa drugim velikim evropskim gradovima koji, praktično, sedmično organizuju razne manje ili veće festivale.

„Veliki evropski gradovi stalno nude nove sadržaje svojim posjetiocima. Kada odete u Pariz, on nikada nije isti zato što se stalno dešava nešto novo i zato publika uvijek može da bira", kaže ona.

„Sarajevo ima jednako potencijala i neoslobođene kreativne energije, ali smo ograničeni na svega četiri događaja godišnje”, dodaje Mia Cotić.

Ona naglašava da, kada je riječ o njenoj edukaciji i poslu kojim planira da se bavi, ona bi trabala da se upozna s radom poznatih glumaca, a Sarajevo to nudi samo u rijetkim prilikama.

Ipak, za sada, čini se da će Sarajevo morati da se drži svoje četiri festivalske ponude – u nadi da će glamur ovih događaja uspjeti nadomjestiti nedostatak većeg broja sličnih dešavanja.

*Tekst je deo produkcije projekta “Balkanska inicijativa za saradnju, razmenu i razvoj kulture (BICCED)”, koji realizuje BIRN. SEEcult.org je jedan od partnera projekta, koji finansira Švajcarski program za kulturu na Zapadnom Balkanu - SCP.