• Search form

18.09.2018 | 01:34

Kontinuitet nedostatka političke volje za bolji položaj kulture

Kontinuitet nedostatka političke volje za bolji položaj kulture

Ministar kulture i informisanja Srbije Vladan Vukosavljević i bivši ministri Nada Popović Perišić, Branislav Lečić i Ivan Tasovac, imaju slične stavove o nepovoljnom položaju kulture u društvu, potrebi jačanja institucija, edukaciji publike, neophodnosti kontinuiteta u kulturi i pogubnom uticaju rijaliti programa, ali su u diskusiji u Parobrodu izneli 17. septembra i nešto drugačije poglede o načinima rešavanja problema i odgovornosti za nepovoljno stanje u kulturi u proteklih više od 20 godina.

Dok je Vukosavljević ponovio stav o važnosti usvajanja Strategije razvoja kulture, čiji nacrt već godinu dana čeka u Vladi Srbije, njegov neposredni prethodnik Ivan Tasovac ocenio je da je “čitava priča o Strategiji gubljenje vremena” i da se uvrežila u javnom diskursu samo zbog članova Nacionalnog saveta za kulturu, koje je više puta pomenuo u negativnom kontekstu.

I što se tiče rijaliti programa, Tasovac je imao nešto drugačije mišljenje od ostalih, smatrajući da se takvim programima povećava vidljivost i samim razgovorom i da je sada “licemerno govoriti da su ‘dno dna’”, a kada je, kako je naveo, nameravao da učini nešto po tom pitanju, nije bilo nikoga da ga podrži. “Šokiran sam, znači postojim… Svi se šokiraju, a većina javnih ličnosti uredno daje izjave tim televizijama koje emituju rijalitije i tabloidima”, rekao je Tasovac, koji je i Lečiću zamerio što često gostuje na jednoj od njih.

Vukosavljević je ponovio da Ministarstvo kulture i informisanja nije nadležno za pitanje rijalitija, već REM kao nezavisno regulatorno telo, dodajući da mu je žao što Ministarstvo kulture “nema vrhovnu vlast u oblasti kulture i informisanja” za sva pitanja iz tih resora.

“Voleo bih da Ministarstvo kulture dobije odgovornost za sve stvari koje se tiču kulture. Onda bi se znalo da ministra treba obesiti na Terazijama ili mu zahvaliti i kupiti pljeskavicu i pivo”, rekao je Vukosavljević, dodajući da bi rezultati bili očigledni da Ministarstvo kulture ima bar tri dana ovlašćenja za problem rijalitija, koje je opisao kao skaredne i “često bolesne”. Ocenio je da bi taj problem mogao da se reši posebnom pretplatom ili na druge načine, a posebno je kritikovao televizije sa nacionalnim frekvencijama koje emituju takve programe, dok izbegavaju sadržaje iz kulture na koje su obavezne.

Branislav Lečić je ocenio da postojanje rijaliti programa na stanicama sa nacionalnim frekvencijama predstavlja “jasnu političku nameru” i za to je direktno optužio vlast.

“Ovo je jasna politička namera da se što više sroza bilo kakav moralni nivo i kredibilitet običnog čoveka, razvoj individualnog mišljenja i kolektivnog duha. Ubija se snaga jedne nacije… Rijaliti je idealno tlo da se što više potre narod, da nema bunta, svesti i stava”, rekao je Lečić, koji je bio ministar u Vladi Zorana Đinđića, prvoj posle petooktobarskih promena 2000.

“Kultura nema nikakvu šansu dok nema političku podršku”, a političke volje za to nema, ocenio je Lečić, koji smatra da se u smislu položaja kulture u društvu malo toga promenilo još od 90-ih i mandata Nade Popović Perišić, jer je i kampanja “Lepše je sa kulturom”, koju je ona pokrenula, zapravo bila dokaz “koliko kultura ne znači ništa u društvu”

“Čim možete da kažete takav nonsens – normalno da jeste lepše sa kulturom. To pokazuje da kultura nije uvažena i nije u fokusu. Nikada nije ni bila u fokusu. Kao ministar kulture prve demokratske vlade, imao sam problem da objasnim kolegama zašto je važna kultura i kako unapređuje društvo, da može da bude i uspešna privredna grana…”, rekao je Lečić.

Nada Popović Perišić podsetila je da se suočavala i sa osporavanjem i sa pohvalama za kampanju “Lepše je sa kulturom”, koju je osmislila agencija Saatchi & Saatchi (danas New Moment), a kao rezultat je imala povećanje budžeta za kulturu.

“Navodno je kampanja bila skupa, što je apsolutno netačno, jer ju je agencija Sači i Sači uradila besplatno, a zauzvrat, budući da se sastojala od plakata i spotova, bila je potpisana. Oni su dobili reklamu, ja kampanju”, rekla je Nada Popović Perišić, dodajući da joj je zamerano i zbog provokativnih spotova, ali je smatrala da je najvažnije skretanje pažnje da je kultura važna i da je za to dobra i negativna kampanja.

“Rezultat je da smo dobili više sredstava za kulturu”, rekla je Nada Popović Perišić, ministarka od 1994. do 1998. godine, a sada profesorka i predsednica Fakulteta za medije i komunikacije, čiji je bila i prvi dekan.

Vukosavljević je rekao da je kampanja “Lepše je sa kulturom” bila odlična, ali da se sadašnje Ministarstvo kulture nije opredelilo za takve marketinške poteze, već za neke druge akcije.

“Neprestano ponavljamo da društvo mora da smogne snage da izdvaja više za kulturu”, rekao je on i dodao da to podrazumeva da “treba plivati kontra matici – mejnstrima i truditi se da se malo po malo, korak po korak, ambijent za kulturu poboljša”.

To je, kako je dodao, zadatak i Ministarstva kulture, ali i svih aktera kulturnog života.

“Ima razloga za razuman optimizam da ćemo unapređivati kulturni ambijent, kako finansijski, tako i u svakom drugom pogledu”, dodao je Vukosavljević.

Tasovac je ocenio da nikakva kampanja ne može da pomogne ako nema kvalitetnog sadržaja.

Povodom kampanje “Lepše je sa kulturom”, koja je počela turnejom Beogradske filharmonije po gradovima širom Srbije, rekao je da je to bila i decentralizacija kulture na delu.

“Održali smo koncerte od Subotice do Prizrena, to je decentralizacija kulture na delu. U Prištini je koncert premešten iz male u veliku salu ‘Bore i Ramiza’ i to je verovatno bio poslednji koncert na kojem su zajedno bili Srbi i Albanci”, rekao je Tasovac, koji je bio ministar kulture od 2013. do 2016. godine, a pre i nakon toga direktor BGF koja je i sama poznata po marketinškim kampanjama (U inat svima, uprkos svemu; Hvala što ne dolazite…).

Prema njegovim rečima, ne sme se prilazili publici sa nipodaštavanjem, jer “ako potcenjujete inteligenciju publike, udarate u zid”. “Kultura pripada svima, a sve ostalo predstavlja kulturni fašizam koji se sve česće pojavljuje u beogradskoj čaršiji”, dodao je Tasovac.

Moderator razgovora Aleksandar Đuričić pokušao je da podstakne diskusiju i o tome kakvo su stanje ministri nasledili jedni od drugih, ali su učesnici izbegli da direktno odgovore na to pitanje, ističući važnost kontinuiteta u kulturi i potrebu posmatranja stanja i učinka u širem istorijskom rasponu.

“Svoditi kulturu na male raspone – mandate ministara ne može da donese pravu sliku”, rekao je Vukosavljević.

Upravo zato je, kako je naglasio, važna Strategija razvoja kulture, čiji je nacrt, inače prošao javnu raspravu još prošle jeseni.

“Ako se zamišljeni pravci strategije sprovode, onda je najmanje važno i ko je ministar”, dodao je Vukosavljević, koji je uoči diskusije izjavio RTS-u da očekuje da će tokom jeseni Nacrt strategije biti na dnevnom redu Vlade Srbije i potom upućen Skupštini na usvajanje.

Za razliku od Vukosavljevića, Tasovac je ocenio da je priča o strategiji gubljenje vremena, posebno u današnje vreme rapidnih tehnoloških promena.

“Samo nam strategija fali i da svi kučići iz kruga dvojke počnu da kake na nošu”, rekao je Tasovac, koji je ocenio i da je postojeći Nacrt strategije “malo otišao u guslarskom smeru”.

Navodeći da ne treba strategija da kaže da treba da se poveća budžet za kulturu, i da o tome uostalom, odlučuje Ministarstvo finansija, a ne Ministarstvo kulture, Tasovac je izneo i stav da je pre svega potrebno da institucije naprave strateške planove i da stoga bilo kakva državna strategija mora da proistekne iz njihovih strategija.

“Mene kao direktora baš briga šta su napisali neki stručnjaci”, rekao je Tasovac, navodeći i da je “malo umoran od teorije i teoretičara, naročito od ljudi koji su jahali o važnosti strategije”.

Lečić je ocenio da Nacrt strategije ima “nešto više opštih mesta”, a iako je pohvalio i sam pokušaj da se odredi strateški pravac razvoja kulture, ocenio je da je taj smer još nepoznanica.

“Ne mislim da mi kao država i narod znamo koji je naš kulturni pravac”, rekao je Lečić.

Vukosavljević je konstatovao da su mogući različiti uglovi gledanja na Strategiju, uključujući i “princip spontanosti u kojem će same ustanove kulture da donose strategije” i zaključak da “zbir individualnih strategija čini (nacionalnu) strategiju”.

Ponovio je stav da Strategija sama po sebi ne rešava stvari, već da – kao Ustav – “samo naznačuje pravce i moguća rešenja”.

“To apsolutno nije nametanje obaveza ustanovama kulture koje imaju svoje razvojne planove”, rekao je Vukosavljević.

Značaj institucija istaknut je u diskusiji i u pogledu obezbeđivanja stabilnog finansiranja njihovog rada, pa je Nada Popović Perišić ocenila da Ministarstvo kulture treba samo institucijama i da se bavi u tom pogledu, a da projektno sufinansiranje na osnovu konkursa treba prebaciti na neke druge fondove.

“Upravo zbog kontinuiteta treba nam stabilno finansiranje institucija na recimo pet godina. Projekti bi mogli da se finansiraju od igara na sreću iz posebnog fonda, kao u Engleskoj”, rekla je Nada Popović Perišić, koja se posebno zauzela i za povratak kulture u školski sistem.

Diskusiji su prisustvovali i direktori institucija i festivala, poput Slobodana Nakarade iz Muzeja savremene umetnosti u Beogradu i Aje Jung iz Beogradskog festivala igre, kao i druge ličnosti iz kulturnog, javnog i političkog života.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i