• Search form

18.11.2015 | 12:06

Kolekcija Beljanskog u Zagrebu

Kolekcija Beljanskog u Zagrebu

Spomen-zbirka Pavla Beljanskog, u saradnji sa Modernom galerijom i Umetničkim paviljonom iz Zagreba, organizuje dve reprezentativne izložbe srpskog i hrvatskog slikarstva – „Kolekcija Pavla Beljanskog: biseri moderne“ biće otvorena 19. novembra u Zagrebu, dok će izložba „Miroslav Kraljević i sledbenici“ gostovati od 3. decembra u Novom Sadu. Obe izložbe upućuju na kosmopolitizam i evropski kontekst kulturnih tokova u regionu.

Deo kolekcije Pavla Beljanskog (1896-1965), diplomate i kolekcionara koji je sakupio najcelovitiju zbirku nacionalne umetnosti prve polovine 20. veka, biće prvi put prikazan van Srbije na izložbi u Umetničkom paviljonu u Zagrebu, koja obuhvata 84 eksponata 30 umetnika. Neke od izloženih slika zagrebačka publika imala je priliku da vidi na različitim izložbama između dva svetska rata ili neposredno posle Drugog svetskog rata, dok su joj pojedina dela poznata samo po reprodukcijama.

Spomen-zbirka Beljanskog kao posebno značajno ističe to što će ova postavka, čiji su autori istoričari umetnosti dr Jasna Jovanov i dr Zvonko Maković, biti prikazana u Umetničkom paviljonu, čiju je izgradnju 1895. godine, povodom Milenijumske izložbe u Budimpešti, inicirao Vlaho Bukovac, autor slike „Velika Iza“, koja će prvi put nakon restauracije u toj postavci zauzeti posebno mesto.

Izložba kolekcije Beljanskog, koja će biti otvorena do 10. januara 2016,  obuhvata radove 30 autora, koji pripadaju minhenskom krugu impresionista ili internacionalnom krugu Pariske škole. Među njima su Nadežda Petrović, Milan Milovanović, Petar Dobrović, Sava Šumanović, Ivan Tabaković, Jovan Bijelić, Milan Konjović, Ignjat Job, Risto Stijović, Sreten Stojanović...

Reč je o umetnicima koji su učestvovali na reprezentativnim međunarodnim izložbama jugoslovenske umetnosti - od Barselone, preko Haga, Amsterdama, Rima, Londona, Praga, Moskve, Varšave. Pozajmicom dela, Beljanski je promovisao umetnost i umetnike za koje se zalagao, ali i svoju kolekciju, istakla je Spomen-zbirka povodom izložbe u Zagrebu, koju organizuje u godini u kojoj se obeležava pet decenija od smrti Beljanskog.

Gostovanje Spomen-zbirke u Zagrebu je, nakon izložbe u Beogradu 2011. godine, prvi put da gotovo polovina umetničkih dela iz te kolekcije napusti matični izložbeni prostor.

Tokom trajanja izložbe, zagrebačka publika će i na druge načine moći da se upozna sa kolekcijom Beljanskog i institucijom u kojoj se ona u Novom Sadu čuva: kroz stručna tumačenja, filmske projekcije i preko različitih publikacija iz bogate izdavačke delatnosti.

U okviru međunarodne saradnje tri institucije, Moderna galerija Zagreb gostovaće od 3. decembra do 21. februara u Spomen-zbirci Beljanskog izložbom „Miroslav Kraljević i sledbenici“ koja će prvi put u Srbiji predstaviti izbor od 68 radova 11 umetnika iz svog bogatog umetničkog fonda.

Hronološki i tematski bliska kolekciji Beljanskog, gostujuća postavka autora dr Zvonka Makovića, ističe hrvatskog umetnika Miroslava Kraljevića (1885-1913).

Mada je živeo kratko, Kraljević je ostavio dubok trag u slikarstvu i veliki broj sledbenika, među kojima su stvaraoci značajni za srpsku umetnost, poput Šumanovića i Dobrovića, slikara čija se remek-dela nalaze u stalnoj postavci Spomen-zbirke Beljanskog, аli i hrvatskih autora, poput Ljube Babića, Vilka Gecana, Milana Steinera, Zlatka Šuletnića, Milivoja Uzelca i drugih.

Takođe, Kraljević je bio savremenik srpske slikarke Nadežde Petrović, sa kojom se i družio u Parizu.


  Miroslav Kraljević, Autoportret sa psom, 1910.

Projekat saradnje, čiji su rezultat izložbe u Zagrebu i Novom Sadu vođen je, prema navodima organizatora, idejom o komparativnom sagledavanju glavnog toka jugoslovenskog modernizma u periodu između dva svetska rata. Kao takav, on ukazuje na preplitanje umetničkih uticaja i pripadnost jedinstvenom ekspresionističkom izrazu prve polovine 20. veka. U isti mah, kako su istakli organizatori, doprineće boljem razumevanju obrazaca koji su umetnost sa ovih prostora uključili u deo evropskog nasleđa.

Gostovanje Spomen-zbirke Beljanskog u Zagrebu predstavlja i svojevrsno ostvarenje sna tog kolekcionara.

Beljanski je, inače, zaveštao svoju kolekciju srpskom narodu nakon tragedije 1944. godine kada je u bombardovanju Svilajnca izgubio sedam članova porodice. U želji da zaveštanjem svoje kolekcije zauvek obezbedi sećanje na njih, potpisao je 1957. Ugovor o poklonu sa Izvršnim većem Narodne Skupštine AP Vojvodine.


 Beljanski na otvaranju Spomen-zbirke, 1961.

Već je prvo javno izlaganje kolekcije Beljanskog u Gradskom muzeju i biblioteci u Somboru 1945. godine privuklo pažnju javnosti, a posebno 1946, kada je organizovao dolazak diplomatskog kora u obilazak. To se vidi iz mnogobrojnih sačuvanih pisama zahvalosti koja su ambasadori različitih zemalja uputili Beljanskom. Neposredno pre izlaganja kolekcije u Muzeju grada Beograda (1952-1956), Beljanski je u decembru 1951. godine obavestio Milana Konjovića da se bivši švajcarski poslanik u Srbiji, Celveger, zalaže da se kolekcija prikaže u Cirihu i piše: „Radovao bih se da se ovo ostvari“. Ta izložba nije realizovana, kao ni izložba u Ljubljani koju je Beljanski planirao.

Paralelno su tekli pregovori s Muzejem grada Beograda o stalnom smeštaju kolekcije, kao i projektovanje posebnog prostora za Galeriju Pavla Beljanskog u novoj (nikada sagrađenoj) zgradi Muzeja. Umesto da trajno ostane u Beogradu, da bude izlagana u Ljubljani ili u inostranstvu, kolekcija je 1957. usmerena ka Novom Sadu. Nakon sklapanja Ugovora o poklonu, kolekcija Beljanskog je konačno od 1961. godine izložena u namenski formiranoj instituciji. To je bio prvi namenski muzejski objekat u zemlji koji i sam predstavlja kulturno dobro, a svečano je otvoren 22. oktobra 1961. godine.

Prihvatajući koncept arhitekte Ive Kurtovića, Beljanski je zbirku izložio u prostoru primerenom delima moderne umetnosti prve polovine XX veka koje karakteriše izrazit kolorizam.

  Stalna postavka Spomen-zbirke Beljanskog

Slikar Marino Tartalja je jednom prilikom izjavio da je Beljanski imao „začuđujući dar i apsolutni likovni sluh”. Stoga nije slučajno da se „slučajno“ pojavio na aukciji u pariskom hotelu „Druo“ 1929. godine i prvi uspeo da kupi “Veliku Izu” Bukovca, kada je slikar Paja Jovanović došao sa namerom da isto delo nabavi za kraljevsku kolekciju Karađorđevića. Ili, što je upravo Beljanski čuveno platno Save ŠumanovićaDoručak na travi”, izlagano na njegovoj velikoj samostalnoj izložbi u Beogradu 1928. godine, otkupio od trgovca Alkana Đerasija za svoju zbirku.

Mnoga od izuzetnih ostvarenja Beljanski je dobijao kao poklon od umetnika, birajući najbolja. “Mrtvu priroduMila Milunovića (1930) Beljanski je odneo iz umetnikovog ateljea još svežu, sa štafelaja.

  Istoričar umetnosti dr Zvonko Maković, upravnica Moderne galerije iz Zagreba dr Biserka Rauter Plančić i upravnica Spomen-zbirke Pavla Beljanskog dr Jasna Jovanov, konferencija za novinare u Novom Sadu

Najveći deo karijere Beljanski je proveo u kraljevskim poslanstvima u inostranstvu, a kasnije, u diplomatskoj službi Titove Jugoslavije, u Beogradu.

Odmah po završetku studija prava na Sorboni 1918. godine angažovan je u Kraljevskom poslanstvu u Stokholmu. Izmeđi dva rata, karijeru nastavlja u Varšavi, Berlinu, Beču, Parizu, Rimu. Nakon kratke pauze, po završetku Drugog svetskog rata 1945. godine, prihvata poziv Ministarstva inostranih dela da rukovodi organizacijom protokola. Gledano kroz prizmu uručenih odlikovanja, njegova karijera je bila vrlo uspešna. Zbirka znamenja Beljanskog, zajedno sa retkim primercima zvaničnih ukaza, diploma i povelja stranih predstavništava Španije, Italije, Vatikana, Poljske, Belgije, Egipta i Grčke, pođednako je dragocena kako na umetničkom, tako i na polju faleristike.

Mada poznat kao kolekcionar koji je 1957. godine svom narodu poklonio zbirku umetničkih dela prve polovine 20. veka, Beljanski je bio darodavac u još nekoliko navrata. Za arhiv Spomen-zbirke Pavla Beljanskog je nakon osnivanja muzeja darovao svoju prepisku sa slikarima, fotografije, deo biblioteke, gramofonske ploče. Zatim, posebnim Darovnim ugovorom poklonio je Spomen-zbirci sliku “Velika Iza” Bukovca 1965. godine, i ustanovio Nagradu Spomen-zbirke Pavla Beljanskog za najbolji diplomski rad iz nacionalne istorije umetnosti (odbranjen na Odeljenju za istoriju umetnosti beogradskog Filozofskog fakulteta), omogućivši tako odličnu startnu poziciju budućim istraživačima. Istom Odeljenju poklonio je deo svoje biblioteke – bidermajer orman s knjigama iz oblasti umetnosti. Javni i patriotski karakter njegovih darova, vezan je i za poklon crkvi u Gospođincima: porodičnu ikonu “Kamenovanje svetog Stevana”, rad Aksentija Marodića, darovao je hramu u čijoj porti su sahranjeni članovi njegove porodice i gde je i sam sahranjen 14. jula 1965. godine.


  Vlaho Bukovac, Velika Iza, Kolekcija Spomen-zbirke Beljanskog

Spomen-zbirka Beljanskog izazvala je veliku pažnju već po otvaranju, pa ju je od oktobra do kraja 1961. godine posetilo gotovo 4.000 ljudi.

Tokom 50 godina postojanja, Spomen-zbirku obišlo je oko pola miliona posetilaca iz zemlje i različitih delova sveta. Među njima bio je i velik broj značajnih javnih ličnosti, poput državnika Adolfa Lopeza Mateosa, Josipa Broza Tita i Nikolae Čaušeskua, princa Čarlsa, princeze Beatriks, princa Vladimira Karađorđevića, istoričara umetnosti Žana Kasua, američkog senatora Vilijama Fulbrajta, velikog broja ambasadora i ministara, književnika, umetnika…

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i