• Search form

03.07.2017 | 12:39

KND: Pokretni hronotopi - 1/1

KND: Pokretni hronotopi - 1/1

Mladen Bundalo, Pokretni hronotopi, Remont, Beograd, 15. maj - 2. jun 2017.

1/1 Kritičarka na delu: Maja Ćirić, istoričarka umetnosti i nezavisna kustoskinja

U prvoj epizodi nastavka serijala Kritika na delu, o nedavnoj izložbi “Pokretni hronotopiMladena Bundala u galeriji Remont govori istoričarka umetnosti i nezavisna kustoskinja Maja Ćirić koja ukazuje da autor pokušava da dekonstruiše globalne odnose moći i pronalazi alternativne načine za prevazilaženje geometrije dominacije u savremenom društvu.  

Napominjući da je u kritički pogled na svaku izložbu neophodno upisati izlagačku istoriju samog autora ili bar sagledati način na koji ona korespondira sa drugim projektima koji problematizuju sličnu temu, kao što je drugost u ovom slučaju, Maja Ćirić navodi da se tom prilikom ne postavlja pitanje šta je na slici/izložbi, nego šta je ono što nedostaje i koja je to dimenzija koju kritičar treba da osvetli.

Prema rečima Maje Ćirić, izložba “Pokretni hronotopi”, čiji naziv znači “pokretna vremena i mesta” (hronos - vreme, topos - mesto, na grckom), otvara pre svega pitanje zašto se u projektima umetnika sa ovog podneblja kao neophodnost nameće preispitivanje njihovog bivstovanja vezanog za hronos i topos.

“Ta problematizacija nije novo, ona se uvek sprovodila kroz neku aktuelizaciju, samo što je ono što je bio umetnički čin vrlo često aktuelizacija ličnih narativa. Intimizam je često bio prisutan u istoriji srpske ili u ovom slučaju regionalne umetnosti - pošto je ovo umetnik poreklom iz Bosne, koji živi u Belgiji. Lični narativi vezuju se za određeno vreme i mesto. Šta je to što fali određenom vremenu i mestu da bi hronotopi postali pokretni? To je pitanje koje ova izložba nameće”, navela je Maja Ćirić.

Bundalo pokušava da pronađe izlaz kroz ličnu priču i narativ. U jednom od video radova zastupljen je njegov unutrašnji monolog, koji opstaje u trenutku kada se oko njega smenjuju i mesta i vremena.

“Da li je to neka kriza identiteta? Da li na ovoj izložbi kao pokretnom hronotopu može da se pronađe svaki posetilac koji je u potrazi za pripadanjem nekom vremenu i nekom mestu?”, navela je Maja Ćirić, ističući da umetnici koji stvaraju iz pravih razloga i ne stvaraju da bi negde stigli, već iz potrebe da se preispitaju pozicije koje postoje.

Izložba “Pokretni hronotopi”, kako je dodala, oscilira između priče o Dogonima – plemenu iz daleke zemlje Mali kojem, igrom slučaja, pripadaju brojni predmeti koji se nalaze u kolekciji Muzeja afričke umetnosti u Beogradu, a s druge strane – Bundalo pokušava da ukaže na geometriju dominacije u današnjem svetu.

“Ta geometrija dominacije svakako je uticala na lično preispiitvanje o vremenu i mestu i ovde se o njoj tiho govori”, dodala je Maja Ćirić, ističući da Bundalo ukazuje na taj fenomen i kroz vizuelne predloške, pokušavajući da dekonstruiše odnose moći globalno. Time ukazuje da je “pronalaženjm alternativnih putanja moguće tu geometriju dominacije sputati ili savladati - ako ništa drugo”, dodala je Maja Ćirić.

 

Osvrćući se na praksu umetnika u dijaspori, Maja Ćirić je navela da je “govoriti u množini u svetu umetnosti dobro i važno”, ali da je, kada se govori o konkretnim praksama, neophodno staviti ime i prezime.

“Svako mora da bude odgovoran za svoju praksu. Jedni drugima možemo da pomognemo i sistem može da pomogne svakako – onda kada postoji dobar razlog za to. Država, naravno, uvek kasni i tek kada su vrednosti prepoznate, posebno kada su prepoznate na Zapadu, a možda ni onda, država bude ta koja odreaguje”, rekla je Maja Ćirić, dodajući da, sistemski gledano, pri Ministarstvu kulture postoje fondovi za mobilnost umetnika, što znači da nominalno postoji i pomoć države.   

“Kako su ta sredstva dodeljena, to ću ostaviti drugima da zaključe u odnosu na društveno-politička dešavanja”, dodala je ona.

Prema mišljenju Maje Ćirić, kod umetnika koji su u inostranstvu i koji imaju potrebu da izlažu ovde postoje dva osnovna razloga za to – preispitivanje ličnog identiteta i nepostojanje mesta na Zapadu za narative koje ova sredina može da razume.

“Fokus se pomerio sa narativa koji bi određivali ovaj region na sasvim neka nova pitanja i neke nove geografije, ako ne i na samu tehnologiju. Drugost se više ne traži na Balkanu. Onda je svaki umetnik koji preispituje svoj identitet vezan za Balkan i naravno da će nužno referirati ka ovom podneblju, jer je to mesto i kontekst na kojem će naići ili se pretpostavlja da će naići na razumevanje. S druge strane, probiti se u svetu umetosti na Zapadu teže je nego što se misli. Jednostavno, postoje dominantni trendovi koje će umetnik moći da pređe ako ih prati i ako je povezan sa određenim strukturama i umrežen”, rekla je Maja Ćirić, ukazujući na određeni broj umetnika sa ovih prostora koji su uspeli da postanu globalni umetnici, čije je radove moguće videti na izložbama širom planete, a ne samo u Evropi.

Za uspeh u tom pogledu, kako je rekla, ne bi očekivala mnogo od države nikada.

“Trebalo bi pregovarati sa državom, a kao nezavisni kustos, mislim da je mikropolitika jedino mesto gde je moguće sprovesti promene”, dodala je Maja Ćirić.

_ _ _

Projekat KRITIKA NA DELU, koji realizuje NFC "Filmart“, u saradnji sa portalom SEEcult.org, podrazumeva produkciju kratkih video emisija na temu odabranih značajnih izložbi koje se u Srbiji realizuju u 2016/2017. godini. Cilj je revitalizovanje likovne kritike u oblasti savremenih vizuelnih umetnosti i ukazivanje na značajnu edukativnu ulogu kritičke reči namenjene široj publici.

Produkcija: NFC Filmart, Požega, 2017.
Partner: SEEcult.org, Beograd

Urednica: Slađana Petrović Varagić
Reditelj: Dejan Petrović
Snimatelj/montažer: Sreten Vuković
Grafički dizajner: Uroš Pavlović

(SEEcult.org)

Kritika na delu - Maja Ciric o izlozbi Mladena Bundala
  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i