• Search form

20.06.2017 | 23:56

Jeftiniji smo bez kulture

Jeftiniji smo bez kulture

Ishodi konkursa za (ne)finansiranje kulture, i na nivou Republike, i na nivou grada Beograda, posledica su jednog suštinski nakaradnog sistema i jedne (anti)kulturne politike.

Skomračenje na kulturi nije posledica nedostatka para,  već manjka famozne „političke volje“. Establišment koji odlučuje o državnim parama vidi kulturu kao nešto što se ne uklapa u ideologiju jeftine države i još jeftinijeg radnika a poslušnog građanina.

Jeftinije je, po vlast sigurnije, po biznis unosnije bez kulture. I to nije, valja pošteno reći, započelo sa naprednjacima. Oni su, samo još bezobzirnije, nastavili stopama svojih prethodnika koji su svojski radili na istom zadatku.

U nametnutom neoliberalnom društvenom modelu, za kulturu naprosto nema mesta. Ona je nepoželjni višak koji izmiče tržištu i prevazilazi primitivne odnose ponude i potražnje. Kultura je ono što čoveka razlikuje od radne, profitonosne životinje, kakva ovakvom sistemu treba.

Istina, neoliberalizam je, globalno, na izdisaju. Nestaje sa istorijske pozornice pošto je počinio ogromnu društvenu i ekonomsku štetu. Kod nas, međutim, još uvek divlja. I to u svojoj neprikriveno razbojničkoj podvarijatni, namenjenoj kolonijalnoj periferiji svetskog sistema. Ideološko i svako drugo zaostajanje je deo kolonijalnog statusa.

Kultura je nepoželjna. Šta će famoznom „stranom investitoru“, recimo, načitana radnica ili načitan radnik? Ni domaće „gazde“ nisu ništa bolje, naprotiv. Vreme je za pelene, ne za knjige, i slične koještarije, rekao bi AV. Namenjeno nam je da budemo prosta, poslušna, nimalo zahtevna radna snaga, svedena na borbu za elementarno preživljavanje. Takvoj nameni se prilagođavaju i kulturni i obrazovni sistem.

I to je suština priče o skomračenju na kulturi. Zato joj se i bacaju mrvice, tek reda radi, tek da se ne kaže kako država ništa ne daje.

Pa i tim mrvicama se raspolaže na naopak način.

Nametnut je model kratkoročnog (godina za godinu) finansiranja koji je neprimiren ovoj delatnosti. Kultura nije jednogodišnja biljka. Sve što se radi u kulturi ima smisla jedino ako se radi dugoročno. Kontinuitet je nužan.

Kratkoročno finansiranje, međutim, jeste u logici ovog naopako postavljenog sistema. Sve i svakog treba držati u neizvesnosti jer je neizvesnost plodna podloga pokornosti. Iz godine u godinu sa zebnjom treba iščekivati konkurse i njihove rezultate. I ta zebnja jeste osnovni i najvažniji cilj. Valja voditi računa da se nečim ne zamerite onima koji udeljuju pare. Ako se zamerite, neće biti ni te crkavice, koju vam na jedvite jade dobace.

Finansijskom ucenom se vlada efikasnije nego pendrekom, sudovima i zatvorima. Finansijska ucena i jeste u osnovi neoliberalnog totalitarizma.

Neizvesnost prati kašnjenje. I te mrvice se bacaju prekasno. Uzmimo ovu godinu. Ishodi republičkog konkursa su poznati tek krajem aprila, a gradskog tek u maju. Pare će, na osnovu višegodišnjeg iskustva, biti isplaćene tek na leto, nekima i kasnije. Kulturni programi se, međutim, odvijaju tokom čitave godine, ne može sve da stane dok se nadležna činovništva smislostive. Polovinu godine se, možda i više, radi na božju veresiju, sa nadom da će država možda nešto udeliti, i zebnjom da možda i neće. Vi, u kulturi, izvolite radite, ako hoćete, ako nećete, i ne morate, bar što se establišmenta tiče. Može se i bez tih vaših koještarija i bezvezarija, ko je još od toga video vajde. Ideološka matrica, sama po sebi neprijateljska prema kulturi, pojačava se pritivizmom vladajućih struktura koje bi da sve srozaju na sopstveni nivo. Bilo bi im sasvim povolji da se kulturni život ugasi sam od sebe. Ili, ako je to nemoguće, bar da ga ima što manje.

Način raspodele ovih oskudnih i zakasnelih sredstava je posebno budalasta priča. Usvojen je jedan veoma loš „komesarski“ sistem. Nema dobro upućenog i obaveštenog tela koje stalno prati i vrednuje programe. O finansiranju programa odlučuju navrat-nanos skrpljene komisije, koje se obrazuju tek po raspisivanju konkursa, po čaršijsko-interesnom principu. Mnogi od članova tih komisija imaju tek mutnu ili nikakvu predstavu o oblasti o kojoj odlučuju i upravo su zbog svoje neobaveštenosti poželjni. Postavljeni su da izguraju interese nekog lobija, ne da doprinesu kvalitetu kulturnih sadržaja.

Kako ne znaju šta je šta, niti ovako skrpljeni mogu znati, komesari ne odlučuju na osnovu uvida u programe. Formalno, odlučuju na osnovu „aplikacija“, to jest papira, a papir trpi sve. Stvarno, vode ih instrukcije kulturne birokratije, pripadnost ili bliskost pojedinim interesnim grupama, lične sklonosti ili netrpeljivosti. Dobiće nešto onaj kome je ministarstvo naklonjeno ili onaj ko u komisiji ima „svoje ljude“. Ko je komesarima stao na žulj nema čemu da se nada.

I ovde je privremenost veoma važna. Stalno telo bi bilo i upućenije, i potkovanije, i nezavisnije kako od činovništava, tako i od interesnih grupa. Privremenost povlači veoma poželjnu proizvoljnost i rado viđenu poslušnost.

Uz sve to, nametnuta je jedna sumanuta birokratizacija kulture. Što je para manje, administrativnih procedura je više. Kako se iznosi smanjuju, tako se papiri množe. Dva dinara, sto papira. Došli smo dotle da se više vremena i energije troši na besmisleno adminstriranje nego na osmišljavanje i realizaciju kulturnog programa. Sadržaj je, uostalom, u birokratskom bezumlju nevažan, samo su papiri bitni. Birokratske procedure se umnožavaju same od sebe, papir traži papir, bujaju kao maligne ćelije dok ne unište organizam koji su zaposele.

Ima tu i birokratskog sadizma: došao si mi na zicer, sad ću da te muštram. Može mi se, kod mene je kasa.

Da sve bude još crnje, kulturnjačka birokratija pokušava, sasvim neprimereno, da se nametne kao vlast nad kulturom, ne kao njen servis, što bi moralo biti.

Kulturom, i onima koji je stvaraju, bi da vladaju činovnici koji na kulturi parazitiraju.

Naša nevolja je sistemska. Zato personalne promene na čelu ministarstava i skeretrarijata kulture ne znače ništa. Sve je to potrošna roba. Ministri i sekretari dolaze i odlaze, a kulturi je sve gore.

Dakle, kultura je u Srbiji ideološki nepoželjna, bedno, na pogrešan način i sa kašnjenjem finansirana, podvrgnuta birokratskom teroru, a ipak nekako opstaje. Zahvaljući isključivo upornosti i posvećenosti onih koji je, u nemogućim uslovima, stvaraju. Uprkos onima koji bi da je zatru.

Dejan Simonović, književnik iz Beograda

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i