• Search form

04.10.2016 | 16:09

Ivan Picelj na Cetinju

Ivan Picelj na Cetinju

Crnogorska galerija umetnosti “Miodrag Dado Đurić” na Cetinju predstavlja od 6. oktobra reprezentativan izbor radova istaknutog hrvatskog slikara, vajara, dizajnera i grafičara Ivana Picelja, jednog od suosnivača grupe Exat 51 i jednog od ključnih aktera pokreta Nove tendencije.

Izložba “Ivan Picelj: 1951–2011” obuhvata izbor dela (slika, grafika, reljefa, plakata) iz javnih i privatnih kolekcija - Moderne galerije Zagreb, Muzeja savremene umetnosti iz Zagreba, Muzeja moderne i savremene umetnosti iz Rijeke, FZ Collezione, Cervia iz Italije, kao i Vesne Požgaj Hadži i Đanina Božića.

Picelj nije bio samo slikar, grafičar, dizajner, stvaralac reljefa i objekata, nego i aktivan kulturni promoter, posebno delotvoran u povezivanju vlastitog kulturnog okruženja s međunarodnim, bez obzira radilo se o ličnim umetničkim interesnim sferama, ili o književnosti i pozorištu, ili o džez muzici, kojoj je bio naročito sklon, navela je u katalogu koji prati izložbu kustoskinja i istoričarka umetnosti dr Jerica Ziherl.

“Možemo se složiti sa sintagmom da je Ivan Picelj bio Gospodin u umetnosti, kako ga je imenovao njegov kolega i prijatelj Getulio Alviani. Podjednako vezan i za Zagreb, i za Pariz, Picelj je bio poznat po otmenosti poteza, po umerenosti i uglađenosti u postupcima, po zadovoljstvu učenja i podučavanja, po istančanoj i tankoćutnoj kulturi, po dostojanstvu postojanja. Pripadao je onoj ujetničkoj estetici i etici koja seže od povesnog konstruktivizma, geometrijske apstrakcije do neokonstruktivizma druge polovine 20. veka”, podetila je Jerica Ziherl, ističući da je Picelj bio “čovek avangarde, one inteligentne i nikad destruktivne, naprotiv uvek snažno konstruktivne”. Takvim poimanjem umetnosti i svetonazora, kako je dodala, Picelj je bio jedan od najuglednijih protagonista ne samo hrvatske, nego i evropske savremene umetnosti druge polovine 20. stoljeća.


   Ivan Picelj, Površina dLN7, 2005, privatno vlasništvo, foto: Vladimir Bugarin

Rođen 1924. godine u Okučanima, a preminuo 2011. u Zagrebu, Picelj je bio jedan od najuglednijih hrvatskih umetnika međunarodne reputacije koji je svoj likovni izraz uspešno ostvarivao u različitim medijima. Odlikovao se specifičnom i ličnom egzaktnom imaginacijom dosledno prisutnom u brojnim područjima i disciplinama – u slikarstvu, objektima, reljefima, grafici, oblikovanju, tipografiji i crtežima.

Bio je pionir geometrijske apstrakcije na kulturnim prostorima bivše Jugoslavije, a posebno je istaknut njegov doprinos na području grafičkog oblikovanja i razvoju vizuelne kulture. 

Studirao je na Akademiji likovnih umetnosti u Zagrebu između 1943. i 1946. godine, kada napušta studije i počinje da stvara kao samostalan umetnik. Još tokom studija osnovao je sa Aleksandrom Srnecom i Ivanom Kalinom grupu IPIKAS, a umetničko delovanje započeo je 1948. godine, kada je, u saradnji s Vjenceslavom Rihterom i Srnecom, a kasnije i sa Zvonimirom Radićem, radio na postavci umetničkih, didaktičkih i privrednih izložbi, te učestvovao u projektovanju i realizaciji jugoslovenskih izložbenih paviljona za svetske sajmove u Stokholmu, Beču, Hanoveru, Torinu, Čikagu i Parizu.

Picelj je 1951. godine sa slikarima i arhitektama osnovao grupu EXAT 51 (Eksperimentalni atelje 51) koja je svoj program objavila na godišnjem sastanku Udruženja likovnih umetnika Hrvatske i podstakla brojne napade zagovornika tradicionalne umetnosti.


   Elementarna geomerija, 1974, obojeni mediapan, privatno vlasništvo, foto: Vladimir Bugarin

Članovi grupe EXAT 51 izlagali su 1952. godine u Piceljevom zagrebačkom stanu. Iste godine Picelj je sa Srnecom i Božidarom Rašicom učestvovao na 7e Salon des Réalités Nouvelles u Parizu, što je prvo izlaganje umetnika iz tadašnje Jugoslavije u inostranstvu bez posredovanja države.

Početkom 1953. godine je sa Vladom Kristlom, te Srnecom i Rašicom, izlagao u Društvu arhitekata Hrvatske, a u martu iste godine u Galeriji grafičkog kolektiva u Beogradu - na tada prvim javnim izložbama geometrijske apstrakcije u tadašnjoj Jugoslaviji.

Sa Srnecom i Vojom Bakićem je 1959. godine izlagao u galeriji Denise René u Parizu i od tada je sa tom galerijom uspostavio dugogodišnju suradnju.

Od 1954. godine i osnivanja Gradske galerije savremene umetnosti u Zagrebu (danas Muzej savremene umetnosti), započela je dugogodišnja saradnja te institucije s Piceljom. Od 1956. do 1983. oblikovao je izložbene plakate, od 1960. do 1986. kataloge, te osnovnu tipografiju i logo do 1998. godine.

Učestvovao je 1955. godine u organizaciji prve izložbe industrijskog dizajna u Zagrebu, a godinu dana kasnije bio je i jedan od osnivača Studija za industrijsko oblikovanje (SIO).


   Ivan Picelj, oblikovanje plakata, 1962, privatno vlasništvo, foto: Vladimir Bugarin

Picelj je 60-ih godina usvojio savremenu grafičku tehniku svilotiska i bio je jedan od najistaknutijih članova unutar tzv. zagrebačke škole serigrafije. Autor je brojnih grafičkih mapa.

Oblikovao je brojne publikacije, kao što su knjige u izdanju Grafičkog zavoda Hrvatske, Matice hrvatske i izdavačke kuće Znanje. Oblikovao je i niz plakata, uglavnom za muzejske i muzičke institucije u Zagrebu. Takođe, oblikovao je logotipove i znakove, te grafički uređivao revije, časopise i prospekte – ukratko, zaslužan je za pionirsku ulogu promovisanja nove estetike oblikovanja u Hrvatskoj, navedeno je u tekstu povodom izložbe na Cetinju koju organizuju Narodni muzej Crne Gore, Muzej – Museo Lapidarium iz Novigrada i Umetnička galerija Dubrovnik.

Takođe, početkom 1960-ih, Picelj je uz Almira Mavigniera i Božu Becka, bio jedan od glavnih utemeljivača pokreta Nove tendencije – niza međunarodnih izložbi konstruktivne i kinetičke umetnosti u zagrebačkoj Galeriji savremene umetnosti (1961-1973).

Picelj nije bio samo aktivan učesnik Novih tendencija, već i agilni promoter kulture i umetnosti vizuelnog istraživanja. Njegov angažman kretao se od organizacije izložbi na kojima i učestvuje, preko rada u uredništvu časopisa “bit international”, pa sve do dizajniranja plakata i publikacija vezanih uz Nove tendencije. U tom razdoblju stvorio je serije programiranih dela u kojima je istraživao granice vizuelne percepcije, te matematički zasnovanog ritma.

Slikarskim, grafičkim i grafičko-tipografskim segmentima dizajnerskog opusa, Picelj je na mlađe generacije hrvatskih umetnika preneo postulate neokonstruktivizma, estetike Bauhausa, minimalizma i konceptualnih istraživanja.

Povodom njegovog 60-godišnjeg delovanja na hrvatskoj i inostranoj likovnoj sceni, Hrvatska pošta je 2006. izdala marku s njegovim ranim radom Kompozicija Tyma 3 iz 1959/1960. U pratećem tekstu navedeno je bilo da je Picelj jedan od najvećih boraca za dostojanstvo i inventivnost geometrijske apstrakcije na evropskim prostorima.

Picelj je izlagao u brojnim međunarodno priznatim izložbenim institucijama u zemlji i svetu, te učestvovao na izložbama kao što su Bijenale u Veneciji (1969, 1972), A Century of Avant-garde Art in Middle and Eastern Europe (Bon, 1994), Constructivism and Kinetic Art (Zagreb, 1995), Ivan Picelj – Graphic Art Opus 1957–2003 (Ljubljana, 2003), Picelj, galerija Denise René (Rive Gauche, Pariz, 2008).

Njegovi radovi danas se nalaze u zbirkama važnih svetskih muzeja, kao što su Victoria & Albert Museum u Londonu, Centar Georges Pompidou u Parizu, Muzej Boijmans u Roterdamu, Wilheim Lehmbruck Museum u Duisburgu, Muzeum Sztuki Łodz u Lođu, te Muzej moderne umetnosti u Njujorku.

Izložba će biti otvorena do 6. novembra, a kustoskinja Jerica Ziherl održaće 7. oktobra stručno vođenje kroz postavku.

Program je realizovan uz podršku Ministarstva kulture Hrvatske, Grada Zagreba, Grada Novigrada – Cittanove i Grada Dubrovnika.

Nakon Crne Gore, izložba “Ivan Picelj: 1951–2011” gostovaće u Umetničkoj galeriji Dubrovnika.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i