• Search form

04.02.2013 | 10:08

Intelektualci, krave i ostale žrtve sistema

Intelektualci, krave i ostale žrtve sistema

CRITICIZE THIS! Žuta crta, tekst Juli Zeh i Charlotte Roos, režija Ivica Buljan, produkcija projekta Pozor:Pioniri! (Zagrebačko kazalište mladih i Državno pozoriste iz Braunšvajga), premijera: 13.10.2012.

Piše: Luka Kurjački

Svakako da je vrlo zahtevan poduhvat napraviti sveobuhvatnu kritiku savremenog kapitalističkog društva. Takođe, nije teško zaključiti da je, ako se kao cilj postavi najopštije moguće zahvatanje problema, vrlo lako zapasti u prosto prikazivanje opštih mesta. Da bi se takav cilj ostvario, a navedena opasnost izbegla, potrebna je izuzetna promišljenost i visoka samosvest od strane svih članova autorskog tima. Projekat Zabrebačkog kazališta mladih u saradnji sa Državnim pozoristem iz Braunšvajga, obećavao je mnogo po tom pitanju. Drama nastala u koautorstvu dve spisateljice nove generacije nemačkih dramskih pisaca, Charlotte Roos i nešto poznatije Juli Zeh (obe rođene 1974.), glasoviti hrvatski i regionalni reditelj Ivica Buljan, i očigledno talentovani glumci ZKM-a. Ipak, ravnodušnost je osećanje koje prevladava po izlasku sa Žute crte. Pokušaću da objasnim zašto.

Najpre- tekst. Vrlo moderan. Formi se malo toga može zameriti. Dve linije priče, nelinearna radnja sa pevanim intermecima, u kojima se lirsko-brehtovski podvlači smisao priče, povremeni monolozi koji zaustavljaju radnju, i scene koje slede po intenzitetu osećanja i važnosti za likove, radije nego uzročno-posledično. Međutim, tematika i priča kroz koju je obrađena je više pomodna nego moderna. Jedna linija prati Paula (Goran Bogdan), „slobodnog intelektualca”, koji se oseća zatvorenim u toru ovovremenske zapadne civilizacije, i njegovu devojku Helenu (Lucija Šerbedžija), umetnicu perfomansa, koja se bavi naizgled nekonformističkom umetnošću, ali ipak želi da živi „kao sav normalan svet”. Druga linija priče koja deluje preuzeto iz rubrike „Verovali ili ne” kakvih zabavnih novina, prikazuje nam ribara Arapina (gostujući nemački glumac Tobias Beyer) kome je na brodić kojim zarađuje za život iz vedra neba pala krava, te se tako, protiv svoje volje, našao nasukan unutar visoko podignutih „ograda” Evropske unije. Ove dve linije isprepletene su poput spirala DNK-a i spajaju se u jednu tačku kada saznamo da je Paul, prateći zajedno s ostatkom nacije medijsku paniku oko izgubljene krave koja je na nehuman način konačno uhvaćena, odlučio da kravu otme i preveze je privatnim avionom do zelenih pašnjaka Novog Zelanda, gde će moći slobodno da tumara sa svojim novozelandskim sestrama. S tim što je čitava priča komplikovanija od strukture DNK-a, a DNK i, kako izgleda, nečemu ipak služi.

Naime, glavni likovi pogrešno su postavljeni. Često ne znamo treba li ih prezreti kao nepovratno iskvarene pripadnike iskvarenog društva, boriti se uz njih protiv tog društva, ili ih pak sažaljevati u njihovoj duhovnoj tragediji koja bi trebalo biti slična našoj sopstvenoj, barem u misaonoj ravni, budući da našu sredinu i dalje muče jednostavni materijalni problemi koje su Nemci većinom odavno prevazišli. Na primer- da li se Paul buni? Buni se. Ali to nije zanimljivo, budući da je njegov bunt protiv birokratskog sistema koji ograničava slobodu ljudi (i životinja) neuspešno sokratovski usmeren protiv „malih ljudi” koji za sistem nisu odgovorni, poput aerodromskog službenika koji mu ne dozvoljava da prekorači preko žute crte da bi sam otvorio svoj prtljag. Da li je Paulu srce na mestu? Čini se da jeste, ali ni to nije dovoljno da bismo marili za njega jer je karatkerno slab i više od svega metiljav. Iako on to nikada ne bi priznao, njegova je pozicija lagodna, unutar društva protiv koga se buni do mile volje bez ikakvih posledica. Ako protiv nekoga njegov stav o društvu koje ljude pretvara u pokorne robove treba da bude usmeren, to je upravo Helena. On se i „buni” protiv nje, ali samo pasivno-agresivno, da bi kasnije potrčao u njen zagrljaj. Poznato je do otrcanosti da ljubav slama i najjače, ali ako su Paulu ideali na prvom mestu, kakvim se ovaj lik konstanto pokušava predstaviti, nije jasno zašto i dalje muči i sebe i Helenu, i zbog čega ga ona uopšte ne shvata. Helena je tek lik kojeg je teško razumeti, o empatiji da ne govorimo. Ona je čuvena umetnica, koja se na „umetničkoj aukciji” pojavljuje gola kavezu, što bi trebalo da predstavlja kritiku građanskog društva koje umetnost shvata kao kupoprodajni materijal. Međutim, gledajući predstavu jedino možemo zaključiti da ona ovo radi ne bili uplatila ‘all-inclusive’ hotel za sebe i Paula.

Scenografija se sastoji od slike velikog formata u dnu scene, koja predstavlja nekakvu post-modernu verziju Doručka na travi, sa umetnutim kravama koje posmatraju nage ljude, idilično, a opet zamišljeno (valjda o problemima života u kapitalizmu) opruženim na travi, kao i gimastičarskih veriga (Lovro Artuković). Upravo te verige dobar su primer potencijala koji je Žuta crta posedovala, ali ne i ispunila. Glumci izvode vežbe na njima- ja osećam da bi to trebalo biti snažno rediteljsko sredstvo, ali efekta izostaje. Čitav ansambl odigrao je vrlo angažovano, pogotovo telesno. Glumci plešu, sviraju, pevaju, i uopšte, energije im ne nedostaje. Posebno su snažni mladi glumci u ulogama sporednih likova, Hrvojka Begović i Vedran Živolić, čiji monolog u ulozi Pilota koji se jada kako avio-kompanije ne dozvoljavaju pilotima da lete, već su ih pretvorili u besmislene robote, predstavlja možda i jedino potpuno pogođeno mesto predstave u kritici kapitalističkog sistema. Goran Bogdan u glavnoj ulozi gospodari scenom, a Lucija Šerbedžija ispunjava rediteljski zadatak, ali bez preteranog entuzijazma. Tobias Beyer i Jadranka Đokić na granici su preglumljivanja, koju katkad i prelaze kao Arapin i njegov prevodilac. U drugim ulogama su, kao i Frano Mašković, Ksenija Marinković i Nina Violić kao predstavnici sistema, razigrani ali i odmereni. Žal za glumačkim elanom koji se rasipa ni u šta, najbolje otelotvoruje mladi Slaven Španović, koji životinjski telesno postoji na sceni, trudeći se iz petnih žila, ali bez nekog naročitog značenjskog efekta.

Rediteljski se postupak u Žutoj crti može svesti na- mnogo haosa, malo dobiti. Čini se da Ivica Buljan zna kako da scenu dovede do kulminacije, ali da i ne zna baš šta će s njom posle. Predstava nije izravno dosadna, ona čak teče u vrlo visokom ritmu uspostavljenom na samom početku, ali scene se jedna na drugu nadovezuju ili oštrim „presecanjem” prethodne, da bi se ušlo u naizgled nasumičan deo sledeće scene, ili prosto iz povišene atmosfere u povišenu atmosferu. Ova povišenost u drugoj polovini predstave stvara utisak pravolinijskog razvitka, te se uprkos gradacijskom toku teksta i angažmanu glumaca, kraj doima kao „ravan”, bez ikakvog značenjskog i ritmičkog „udara” koji već nije bio viđen. Slično se tretira tematika, gde su, opšta mesta iz teksta obrađena obrađena gotovo sva na isti način i bez posebnog naglašavanja. „Menadžment stada”, gde su ljudi, bilo na radnom mestu, bilo na odmoru tretirani kao stoka u proizvodnom procesu hrane, „ograde” koje Evropa podiže ne bili zaštitila od „došljaka”, muke mislećeg čoveka u tom birokratskom sistemu, umetnost kao tržišna vrednost- opšte opšost stiže. Čak i „poetičnost” u predstavi predstavlja opšte mesto. Glavni lik koji se saživljava sa tužnom sudbinom krave označene rednim brojem jer je kao mali živeo na selu gde su sve krave imale lična imena, i pokušavajući da spase kukavnu kravu prouzrokuje svoju i tuđu propast; usiljenost jednaka tome da se samo-raznesete u fabrici sardina jer ste veoma voleli ribicu iz akvarijuma vašeg detinjstva. Na kraju, umesto da žalimo gde su otišle pare, trud i vreme, uvlačeći se u besmisleni krug razmišljanja poput likova Žute crte, uputnije je tu energiju utrošiti u sopstvena razmišljanja o sistemu u kome živimo i s kojim moramo da izađemo na kraj.

*Tekst je nastao u sklopu projekta Criticize This! koji organizuju Kulturtreger i Kurziv iz Hrvatske, SEEcult.org i Beton iz Srbije, te Plima iz Crne Gore. Projekat se realizuje u sklopu programa "Kultura 2007-2013" Evropske komisije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost organizatora projekta Criticize This! i ni na koji način se ne može smatrati da odražava gledišta Evropske unije.

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i