• Search form

21.07.2017 | 19:19

Hampton o saradnji, kompromisima, stavu...

Hampton o saradnji, kompromisima, stavu...

Nagrađivani engleski scenarista Kristofer Hampton, dobitnik nagrade „Aleksandar Lifka“ za izuzetan doprinos evropskoj kinematografiji, izjavio je da scenaristi nisu adekvatno vrednovani, ali i da je razumljivo da se pre svega rediteljima pripisuje film.

Scenarista filmova kao što su „Karington“ (1995), „Opasne veze“ i „Pokajanje“ (2007), Hampton je rekao da je tačno da nije fer to što se film uglavnom pripisuje reditelju, iako je scenario osnova, ali da je to razumljivo.

Reditelj je taj koji ima finalnu kontrolu, osim kad je preuzme studio. Kao piscu, vaš je zadatak da sarađujete sa rediteljem, da se trudite da ga ubedite u vašu ideju. Mislim da najbolji reditelji razumeju da je scenario osnova svega. Mada, neki veliki reditelji su paranoični prema scenaristima, kao da scenario na neki način preti njihovoj autonomiji. Naravno, postoji i bogata evropska tradicija da reditelji sami pišu svoja scenarija, rekao je Hampton, koji je i reditelj, dramski pisac… rekao je Hampton 21. jula na konferenciji za novinare 24. FEF Palić - nekoliko sati uoči zvaničnog uručenja nagrade „Aleksandar Lifka“, koju je dobio i domaći glumac Slavko Štimac.

Ističući da veoma voli proces rada sa dobrim rediteljem, poput Stivena Frirsa, koji mu je omiljeni, Hampton je rekao da bliskost te saradnje proizvede nešto bolje nego što bi jedan ili drugi mogli da urade sami.

„To je ideal - da radite tako blisko sa rediteljem da je na kraju teško razlučiti ko je šta uradio u konkretnom filmu. Ali da, scenaristi nisu vrednovani sasvim koliko bi trebalo“, rekao je Hampton.

Hampton je rekao i da voli da počnesaradnju sa rediteljem u najranijoj fazi scenarija, a u tom pogledu je kritikovao američki sistem.

„Za mene je teškoća ono što se dešava u američkom sistemu. Tamo dok pišete nemate ideju ko će biti reditelj. Kada završite ulazi se u pregovore ko će režirati, to traje, pa neko ne odgovara iz ovih ili onih razloga, poziva se drugi potencijalni reditelj, opet pregovara i konačno kada se izabere reditelj, kao da počinjete sve iz početka“, rekao je Hampton, čiji su filmovi osvajali najznačajnije nagrade na festivalima u Kanu i Veneciji, ali i Oskara.

Na pitanje dokle je spreman na kompromise u tim pregovorima, Hampton je rekao da je tokom karijere više puta otpušten, 10 do 12 puta.

„Kažem im - ne mogu da idem dalje putem vaših sugestija, to nije ono što sam zamislio na početku. Moram da priznam da sam ponosan ili zadovoljan što ni jedan od tih projekata sa kojih sam otpušten nije završen“, rekao je Hampton.

Hampton nije mogao da decidno kaže šta mu je najvažnije u radu na scenariju – ideja, poruka, likovi...

„S obzirom da pokušavam da svaki projekat uradim drugačije od prethodnog, dosta je teško izabrati jedan element koji je najvažniji. Mislim da je instinkt taj na osnovu kojeg biram temu, a zatim tokom pisanja pokušavam da identifikujem ’zašto’ radim baš taj komad ili scenario. Uglavnom radim adaptacije. To je poseban set izazova. Uvek sam o sebi mislio kao o prevodiocu, jer moram da prevedem sa jednog jezika na drugi u teatru, a takođe od jednog medija u drugi - od romana u film, od filma u mjuzikl, od knjige do televizije. Uživam u tom procesu prevođenja. Ali pišem i originalna scenarija, kao za film ’Karington’ (1995), koji je zasnovan na životu stvarnih ljudi. Inače sam najviše zainteresovan za pravu istoriju, prave ljude i nastojim da budem veran istinitim iskustvima tih ljudi koje uzimam za svoje likove“, rekao je Hampton.

Upitan da li je scenario za taj film, koji je i režirao, pisao za Emu Tomson, Hampton je rekao da ga je pisao davno i da je u to vreme razmišljao o Vanesi Redgrejv.

Bio je, kako je naveo, fasciniran knjigom o piscu Litonu Strejčiju (koga u filmu igra Džonatan Prajs), ali se posebno zainteresovao za slikarku Doru Karington koja se zaljubila u njega i ostala mu odana, iako nije mogla da sa njim ostvari fizičku ljubav.

„Prošlo je 18 godina od pisanja do realizacije, u međuvremenu sam video Emu Tomson u nekim televizijskim ulogama i kada smo konačno skupili novac za film pozvali smo je na probno snimanje. Tada još nije bila tako poznata“, rekao je Hampton.

Povodom filma „Opasne veze“ (1988) reditelja Stivena Frirsa, za koji je dobio Oskara, Hampton je rekao da je taj film bio čudo koje je moglo i da se ne desi.

U to vreme, kako sje ispričao, i Miloš Forman je objavio da će raditi svoju verziju „Opasnih veza“.

Prema rečima Hamptona, srećan slučaj bio je da je pozorišni komad, koji je na pisao na osnovu istoimenog velikog romana Lakloa, ponudio jednoj vrlo maloj kompaniji, a ne nekom velikom studiju. Ta kompanija mu je ponudila da bude i producent i pošto su odlučili da se radi u nezavisnoj produkciji, film je mogao biti snimljen.

Hampton je rekao i da je taj roman nameravao da pretvori u dramu, i da je na tome radio nekoliko godina, ali je onda, zbog situacije sa Formanom, imao samo tri nedelje za scenario.

O iskustvu sa Oskarom, Hampton je rekao da je pre svega, divno dobiti tu nagradu, koja povećava i cenu dobitnika. S druge strane, kako je rekao, sa tom nagradom stiže i neka vrste nervoze.

„Prošlo je šest godina pre nego što sam mogao da radim sledeći film. Oskar donosi veliki benefite, ali i čini da se ljudi postave tako da pažljivo razmisle pre nego što vam priđu sa nekim predlogom“, rekao je Hampton.

Hampton je govorio i o fillmu „Pokajanje“ (2007), u režiji Džona Rajta, zasnovanu na knjizi Ijana Makjuena.

Zaista je, kako je naveo, želeo da ga radi. Agent mu je rekao da su mnogi reditelji zainteresovani, a da je Makjuen zadržao pravo izbora scenariste. Otišao je na večeru sa njim, objasnio mu svoje ideje za taj film i dobio posao.

„Zapravo, scenario na kraju nije ličio na ono što sam mu izložio te večeri, jer, naravno, dok radite menjate stvari, tokom procesa ih modifikujete. Kad je došao Rajt i on je imao svoje ideje, radili smo novu verziju. Bio je to dug proces, ali na kraju sam bio vrlo zadovoljan, a mislim da je i Ijan zadovoljan“, rekao je Hampton, koji je naveo „Diskretan šarm buržoazijeLuisa Bunjuela i "Dobre momke" Martina Skorsezea kao scenarije nekog drugog autora koji bi voleo da su njegovi.

Od filmova novije produkcije, posebno je izdvojio „Mančester na moru“, za koji je rekao da je remek delo.

Hampton je dodao da voli i nove azijske filmove, korejske.

„Moj ukus je eklektičan, jer sam takav i u svom radu. Srećan sam da pišem sasvim različita scenarija, od drame o migrantima do mjuzikla“, dodao je Hampton.

Za nagradu „Lifka“, Hampton je rekao da je za njega velika čast to što se našao na listi sa svim dosadašnjim dobitnicima tog priznanja FEF Palić.

„Neke od njih i poznajem, divim se njihovom radu. Među njima je i Ištvan Sabo. Baš se sutra sastajemo u Budimpešti, ima jedan projekat o kojem bismo da razgovaramo“, rekao je Hampton.

Hampton je pohvalio program 24. FEF Palić, posebno izdvojivši film „Bez ljubavi“ Andreja Zvjaginceva, za koji je rekao da je vrlo impresivan, mada misli i da nije kao njegov prethodni film „Levijatan“, koji je briljantan.

Bez ljubavi“  je snažan, vrlo mračan pogled na život. U određenim zemljama autori su prinuđeni da traže metafore, a energija tog procesa često proizvodi veoma interesantne rezultate, rekao je Hampton, koji je u karijeri dugoj 50 godina jednako uspešno radio na filmu i u teatru, osvojiviši sijaset nagrada.

Između ostalog, najmlađi je pisac čiji su komadi ikada izvođeni na Vest Endu, a kasnije vrlo uspešno i na Brodveju.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i