• Search form

18.07.2017 | 12:45

Autobiografski roman Blehera, rumunskog Kafke

Autobiografski roman Blehera, rumunskog Kafke

Najpoznatiji roman klasika rumunske književnosti Maksa Blehera (1909-1938) “Zbivanja u neposrednoj nestvarnosti” objavljen je u izdanju Arhipelaga, u prevodu Đure Miočinovića, što je prvi prevod nekog dela tog velikog proznog pisca i pesnika jevrejskog porekla na srpski jezik.

Rođen u mestu Botošanji 1909. godine, Bleher je studirao medicinu u Parizu, ali je već 1928. oboleo od tuberkuloze kostiju. Ostatak života proveo je nepokretan, lečeći se u sanatorijumima u Francuskoj, Švajcarskoj i Rumuniji.

Pored knjige pesama “Providno telo”, Bleher je napisao autobiografske romane “Zbivanja u neposrednoj nestvarnosti”, “Srca sa ožiljcima” i “Zapaljena jazbina: Dnevnik iz sanatorijuma”.

Prema romanu “Srca sa ožiljcima” snimljen je istoimeni film Radua Žudea (Scarred Hearts) koji je poslednjih godina uspešno prikazivan na evropskim filmskim festivalima,  a prema motivima romana “Zapaljena jazbina: Dnevnik iz sanatorijuma”, francuski reditelj Tijeri Berdar postavio je spektakl “Govorna patologija” u pozorištu Bastilja 1990. godine.

Bleher je bio blizak nadrealistima, avangardnim i modernističkim tokovima u književnosti. Andre Breton je u reviji Le Surréalisme au service de la révolution objavio nekoliko njegovih pesama u prevodu na francuski jezik.

Premda teško bolestan i vezan za krevet, Bleher je vodio intenzivnu prepisku s nekim od najvažnijih pisaca i filozofa svog vremena, kao što su Martin Hajdeger, Andre Žid, Andre Breton, Ilari Vonka, Đeo Bogza ili Mihail Sebastijan. Bleherova obimna prepiska objavljena je 1999. godine na rumunskom.

U vrema nacizma Bleherova dela nisu objavljivana kao jevrejska, dok u doba komunizma dugo nisu objavljivana kao dekadentna.

Mada su ga podržali veliki pisci kao što su Breton i Ežen Jonesko, koji ga je i nazvao “rumunskim Kafkom”, Bleherov nevelik, ali izuzetno značajan opus bio je decenijama izvan književne i čitalačke javnosti.

Poslednjih godina oživelo je interesovanje za književnost Blehera u Rumuniji, Evropi i SAD – njegovi romani doživeli su čitav niz prevoda i veliki odziv kod kritike i čitalaca u različitim kulturama. Bleherove knjige prevedene su poslednjih godina na engleski, francuski, nemački, španski, češki, portugalski, mađarski, holandski, danski, švedski, italijanski i poljski jezik. Posebno veliki uspeh doživele su u SAD i u Nemačkoj, gde su mesecima bile na Cajtovoj listi najznačajnijih knjiga.

Svetska književna kritika upoređuje Blehera s Francom Kafkom, Brunom Šulcom, Davidom Fogelom i drugim velikim piscima Centralne Evrope iz prve trećine XX veka.

Nobelovka Herta Miler smatra da Bleherov pogled “tako prodornim” čini “erotizam koji boravi u svim stvarima i čezne da izađe”. “Kada čitate njegove knjige teško vam je da poverujete svojim očima. Autor ovog remek-dela bio je jedan dvadesetpetogodišnjak već oslabljen bolešću, ali Bleherove reči nisu tu da prosto opišu predmete – one ih kao ptice grabljivice grabe svojim kandžama i otržu ih u visine”, navela je Herta Miler.

U književnom dodatku Tajmsa, koji konstatuje da “Blehera često porede s Kafkom (ne bez razloga)”, ocenjeno je da je najjača njegova veza sa Salvarodom Dalijem. “Kao na Dalijevoj slici Upornost sećanja, na kojoj se časovnici tope, i ovde je sve na ivici topljenja. Kao da je Bleherov svet večito na ivici ontološkog kolapsa; kroz veo predmetnosti, u njega zija ništavilo”, naveo je Tajms.

Bleherov autobiografski roman “Zbivanja u neposrednoj nestvarnosti”, kako navodi Arhipelag, predstavlja uzbudljivo svedočanstvo o jednom vremenu, o jednoj ličnoj sudbini i o neponovljivoj senzibilnosti pisca koji je istinski spoznao svoje vreme i tamne pretnje i izazove koji se u tom vremenu tridesetih uobličavaju u njegovoj neposrednoj stvarnosti. Otuda je taj roman istovremeno u znaku intimne i introspektivne perspektive čoveka suočenog sa ličnom dramom, ali i u znaku epohalne i društvene perspektive junaka suočenog s dramom egzistencije u “poremećnim vremenima” 30-ih godina 20. veka koje je Bleher razumeo odmah i bolje od većine svojih savremenika.

(SEEcult.org)

Scarred Hearts
  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i