• Search form

23.05.2017 | 15:18

55 godina Muzeja 25. maj

55 godina Muzeja 25. maj

Muzej “25. maj” u Beogradu, jedan od retkih objekata potpuno očuvane originalne funkcije i namenske arhitekture iz perioda socijalističke Jugoslavije, obeležava 55 godina od kada je osnovan, kao poklon Grada Beograda tadašnjem jugoslovenskom predsedniku Josipu Brozu Titu. Povodom jubileja, pripremljen je specijalni program sa ekskluzivnom turom, a u slavu arhitekte tog zdanja Mihaila Mike Jankovića, autora niza drugih reprezentativnih objekata, poput stadiona Tašmajdan i Partizan i palata Srbija i Ušće, Skupština grada usvojila je inicijativu da Botićeva ulica ponese njegovo ime.

Jubilej Muzeja “25. maj” biće obeležen 24. maja od 18 sati ekskluzivnom turom za koju su mesta odavno popunjena, a obuhvata i odlazak do jednog od solitera naspram muzejske zgrade, koji su takođe delo Jankovića, i na čijem će vidikovcu učesnici imati priliku da čuju analizu najpoznatijih građevina tog čvenog arhitekte. Tura će biti nastavljena na muzejskom platou, gde će sa svojim projektom posetioce upoznati arhitekta Branislav Jovin, dok će o pojedinostima rada na mozaiku na pročelјu fasade više reći sin autora Bogdana Karanovića – fotograf Branislav Karanović. Tura se završava obilaskom unutrašnjosti Muzeja “25. maj” sa direktorkom Muzeja Jugoslavije Nedom Knežević, muzejskim savetnikom Momom Cvijovićem i profesorom Milanom Popadićem, a uključiće i gosta iznenađenja koji će, kao izuzetno blizak arhitekti Jankoviću, podeliti zanimlјive anegdote i sećanja iz njegovog života.

Objekat Muzeja “25. maj” svečano je otvoren 24. maja 1962. godine, a to zdanje i danas provocira i izaziva oprečne stavove stručnjaka i šire javnosti, kako svojim umetničkim oblikovanjem, tako i simboličnim vrednostima koje se za njega vezuju.


  Neda Knežević i Mom Cvijović

Iako je bio poklon Grada Beograda Titu za 70. rođendan, Tito je zapravo još 1954. godine inicirao njegovo osnivanje, a prema rečima Nede Knežević, posetio ga je svega tri puta.

“Svoje goste je uglavnom vodio u Narodni muzej i Muzej savremene umetnosti”, rekla je direktorka MJ 23. maja novinarima, ističući da je Muzej “25. maj” otvoren prvenstveno da bi se u njemu izlagali pokloni koje je Tito dobijao - sve do početka 80-ih, kada ušao u sastav Memorijalnog centra “Josip Broz Tito”, a potom 1996. godine u kompleks Muzeja Jugoslavije.

Prema rečima muzejskog savetnika Mome Cvijovića, koji je u Muzeju “25. maj” proveo gotovo 40 godina, od dana osnivanja tog muzeja u zgradi nije ništa promenjeno - jedino je nestala stalna postavka, koja je postojala od 1962. godine do pole Titove smrti, odnosno 1982.

Tito je inicirao ideju osnivanja tog muzeja 1954. godine, kada se na satanku sa predstavnicima gradskih vlasti pobunio protiv predloga Vojske da se na tom prostoru grade stambeni objekti. tito e “rekao je da je planirao da se tu izgradi muzej. Tada nije imao mnogo poklona, jer je na čuvena putovanja krenuo tek posle Informbiroa, 1953. Najveći broj poklona koji je imao bile su štafete, pa je takav i muzejki fond bio. Od 2.200 eksponata, više od 1.200 su bile štafete. Muzej je u osnivanju i imao naziv Muzej darova, a tek kasnije dobio je ime ‘25. maj’, jer je i samim sadržajem ukazivao na tu najveću manifestaciju” – slet na Dan mladosti kojim je proslavljan Titov rođendan.

Iako se ne zna tačan broj posetilaca, Cvijović procenjuje da ih je do sada više od 20 miliona.


  Neda Knežević

Prema rečima Cvijovića, posetioci najbolje reaguju na izložbe iz muzejskih kolekcija, a obrnutu reakciju imaju kada vide “stvari koje nemaju veze sa Titom i tim periodom”.

Muzej “25. maj” je pritom najstariji namenski izgrađen muzejski objekat u Srbiji, čiji je autor posebno zanimljiv, jer je zaslužan i za niz drugih najmarkantijih objekata u Beogradu.

“Ne razmišljajući ranije o tome, shvatili smo da - kada upućujemo naše goste šta da obiđu u Beogradu, nabrajamo zgrade koje je Mika Janković radio. Ispada je je Mika Janković zaista bio dvorski arhitekta”, rekao je Cvijović, ističući i da se za Muzej “25. maj” može reći da je bio jedan od  “najjugolovenskijih objekata”, budući da su u njegovoj izgradnji učestvovali stručnjaci iz svih bivših republika SFRJ, a i materijal je stizao iz svih krajeva nekadašnje države. 

Slovenci su, kako je dodao, davali predloge za tekstil i venecijanere, ploče ispred muzejske zgrade su sa Brača…


  Fresko-slika Raula Goldonija

Muzej “25. maj” specifičan je i po tome što je jedan od retkih primera total dizajna u arhitekturi Beograda.
 
U centralnom holu dominira fresko-slika Raula Goldonija, naspram koje je mapa Titovih putovanja. Goldoni je sličnu fresku uradio i u centralnoj loži stadiona FK Partizan (nekadašnji stadion JNA), ali je ona, prema rečima Cvijovića, u lošem stanju.

U slavu Jankovića, povodom 40 godina od njegove smrti, Muzej Jugolavije pokrenuo je prošle godine i projekat “Prepoznavanje”, čije su autorke Neda Knežević i kustoskinja Marija Đorgović.

“Prepoznajemo u Muzeju neke vrednosti koje su davno prepoznate, ali i neke nove, dok upoznajemo mlađe generacije sa zgradom i eksponatima”, rekla je ona, ističući i da istoriju Muzeja “25. maj” krasi impozantan spisak izložbi iz zemlјe i inostranstva u periodu od 1978. do danas, kao i brojni međunarodni i domaći skupovi, seminari, predavanja i druge aktivnosti, te posete velikog broja državnika, poznatih ličnosti i delegacija.


  Mapa Titovih putovanja

U okviru projekta “Prepoznavanje”, na osnovu obimnog istraživanja i valorizacije stvaralaštva arhitekte Muzeja “25. maj”, Muzej Jugoslavije uputio je u maju 2016. godine Komisiji za spomenike i nazive trgova i ulica inicijativu da Botićeva ulica ponese ime Mike Jankovića (Mihailo Janković tako je potpisivao svoje projekte), što je ovih dana i prihvaćeno.

Rođen u porodici građevinara u Beogradu, Janković je sledeći oca, poznatog beogradskog arhitektu, diplomnirao 1936. godine na Arhitektonskom odseku Tehničkog fakulteta u Beogradu. Odmah po oslobođenju, 1945. godine, stupio je na dužnost projektanta JNA, a 1953. osnovao je projektantski atelјe Stadion, na čijem se čelu nalazio sve do smrti.

Remek-dela u njegovom opusu, pored Muzeja “25. maj”, jesu i stadioni FK Partizan i Tašmajdan, Palata Srbija (nekadašnja Palata federacije) i Palata Ušće (nekada Centralni komitet SKJ).

Pored tih građevina sportskog i javnog karaktera, kao arhitekta s najbogatijim radom u posleratnoj arhitekturi Beograda, Janković je projektovao i izveo, kao autor ili koautor, čitav niz stambenih i stambeno-poslovnih zgrada. Između ostalog - stambenu višestpratnicu na uglu Mileševske i Božidara Adžije, stambenu zgradu u Palmotićevoj 17, stambeno naselјe između Kablarske, Kuršumlijske i Sitničke ulice na Senjaku, stambenu višespratnicu u Dobačinoj 36, stambenu trospratnicu u Drinčićevoj 2-4, stambenu zgradu u Takovskoj ulici, naselјe u Ulici gospodara Vučića, poslovno-stambenu zgradu Svetlost u Francuskoj 11, stambenu zgradu u 27. marta 121, poslovno-stambenu zgradu sa supermarketom u Gospodar Jovanovoj, modnu kuću u Ulici Kneza Mihaila 8, vlastitu porodičnu vilu u Šekspirovoj ulici, kolektivnu stambenu trospratnicu u Gospodskoj 8-12 u Zemunu, stambeni soliter u Cvijićevoj 28, naselјe u Ulici 27. marta sa tri solitera na brojevima 36, 28 i 20…  Nјegovo delo je i adaptacija Doma JNA u Ulici braće Jugovića, kao i sportski park na Banjici sa igralištima za različite sportove i zgradom Fiskulturnog doma, kao i fontane ispred kafane Poslednja šansa na Tašmajdanu i ispred i u unutrašnjosti zgrade SIV-a.

Janković je dobitnik, zajedno sa Uglјešom Bogunovićem, prve Oktobarske nagrade Grada Beograda, koja je ustanovlјena 1956. godine, a nagrađen je za projekat Stadiona Tašmajdan. Za završetak zgrade SIV-a odlikovan je Ordenom rada s crvenom zastavom 1962. godine.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i