• Search form

Permanentna edukacija zaposlenih

/ Kulturno nasledje

Tijana Palkovljević, Daniela Korolija Crkvenjakov

PERMANENTNA EDUKACIJA ZAPOSLENIH U INSTITUCIJAMA KULTURE
(abstrakt)

Permanentna edukacija zaposlenih

Tijana Palkovljević, Daniela Korolija Crkvenjakov

PERMANENTNA EDUKACIJA ZAPOSLENIH U INSTITUCIJAMA KULTURE
(abstrakt)

Permanentna edukacija zaposlenih jedan je od osnovnih preduslova za pokretanje procesa transformacija institucija kulture. Za uspešnije funkcionisanje muzejskih i zavodskih institucija neophodno je praćenje trendova u struci ali i razvijanje veština za koje se ne stiču znanja kroz formalno obrazovanje. Formalno obrazovanje i sticanje stručnih zvanja ne pružaju dovoljno osnove za uspešno snalaženje u svakodnevnim poslovima i obavezama koje nameće rad u savremeno koncipiranim institucijama zaštite.

Analiza stanja u institucijama zaštite u Srbiji

Stručnjaci zaposleni u institucijam zaštite, uglavnom imaju završene fakultete iz odgovarajućih struka. Njihovo profesionalno napredovanje najčešće se svodi na kretanje u okvirima stručnih zvanja dobijenih na osnovama godina staža a ređe se opredeljuju za sticanje naučnih zvanja na matičnim fakultetima. Usled ekonomske i političke situacije učestvovanje na međunarodnim stručnim skupovima i saradnja sa srodnim institucijama svedeni su na minimum.

Procentualno, broj tehničkog osoblja u institucijama kulture veoma je velik. Činjenica je da ono nema adekvatno obrazovanje niti je posebno obučeno za poslove koje treba da obavlja u sistemu zaštite. Tehnička lica podjednako su važna u funkcionisanju institucija kao i stručnjaci, a njihova permenantna edukacija naročito je zapostavljena.

U zaštiti kulturnog nasleđa se pojavljuju nove profesije, koje nisu definisane postojećim opisima radnih mesta. Institucije se snalaze tako što se ovim segmentima bave stručnjaci iz postojećeg kadra, ako za to postoji kritični entuzijazam i razumevanje kolektiva. Ređe se angažuju (malobrojni) specijalizovani stručnjaci izvan institucija.

Modeli permanentne edukacije:

1. Formalno obrazovanje – univerziteti i srednje škole – pružaju bazična ali malo praktičnih znanja. Poslednjih godina je osnivanje novih fakulteta i odseka bitno proširilo mogućnosti formalnog obrazovanja. U specifičnoj oblasti zaštite kulturnog nasleđa univerzitetski kursevi su nedovoljno diversifikovani.
2. Specijalistički kursevi – iz posebnih oblasti u vezi sa zaštitom kulturnog nasleđa daju neku vrstu specijalističkih znanja ali ih nema dovoljno i ne pokrivaju sve potrebne oblasti.
3. Stručni skupovi i radionice – koje organizuju pojedini fakulteti, institucije i strukovna udruženja važan su model sticanja veština i znanja. Nedovljno dobro promovisani ili ograničeni u broju polaznika ne pokrivaju sve potrebne kapacitete.
4. Pojedinačna predavanja – Domaćih i stranih eksperata sa odabranim temama način su za sticanje uvida u trendove, nove prakse i iskustva drugih sredina. Model su sticanja uvida u aktuelne trendove ali su takođe, zbog loše promocije često nedovoljno posećeni.
5. Publikacije – Prevodi značajnih stručnih izdanja kao i pojava knjiga domaćih autora koje se bave temama iz muzejske i konzervatorske prakse jedan su od mogućih vidova permanentne edukacije.

Preporuke:

Neophodno je razviti svest kod zaposlenih u institucijama zaštite o potrebi za permanentnom edukacijom kroz širenje znanja i sticanje novih veština. Može se razmišljati i o uslovljavanju napredovanja (ili čak ostanka) u struci kroz stalnu profesionalnu edukaciju.

U saradnji sa Ministarstvom obrazovanja potrebno je definisati neophodne modele formalnog obrazovanja za struke potrebne u institucijama zaštite.

Potrebno je podržati praksu permanentne edukacije kroz povećanje finansijskih sredstava na pozicijama institucija za stručno usavršavanje.

Potrebno je definisati centre izvrsnosti za određene teme i oblasti i razviti mrežu neformalne edukacije kroz organizaciju stručnih skupova i radionica. Takođe je potrebno razviti sistem akreditacije tih alternativnih obrazovnih modela.

Podržavati izdavačku delatnost koja se bavi specijalističkim temama iz oblasti zaštite, kroz prevođenje stranih i publikovanje domaćih autora ali i kroz otkup tih izdanja i distribuciju institucijama zaštite.

Konferencija "Kulturna politika u oblasti kulturnog nasleđa i transformacija institucija", Beograd, 22-23.5.2009.

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i